ZAGREB Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u tri mjeseca provođenja premašio je cijelu godišnju kvotu zapošljavanja mladih radnika, odnosno njihovog stručnog usavršavanja.

Za tu je mjeru u ovoj godini planirano nešto više od 12,35 milijuna kuna čime bi se »pokrilo« zapošljavanje tisuću radnika.

Međutim, već je sada kroz taj program burze zaposleno 1.040 radnika. No, kako je interes i dalje velik, HZZ neće tu mjeru prekinuti već će dio sredstava iz drugih programa preusmjeriti nastojeći projekt stručnog osposobljavanja za rad držati »što duže otvorenim«. Koliko se prošle godine promovirana mjera stručnog osposobljavanja ove godine pokazala punim pogotkom, pokazuje i podatak da je u cijeloj prošloj godini njome bilo obuhvaćeno 448 osoba, a u tri ovogodišnja mjeseca provedbe od veljače do kraja travnja mjera je obuhvatila 1.040 osoba. 

Prema podacima HZZ-a, najčešći korisnici stručnog osposobljavanja za rad su zdravstvene i odgojno-obrazovne ustanove, jedinice lokalne uprave i samouprave te obrtnici. Najtraženija zanimanja su, dakle, zdravstvena i to medicinske sestre, primalje i fizioterapeuti, zatim odgajateljice i profesori svih predmeta.

Ekonomisti i pravnici najčešće se uključuju u Stručno osposobljavanje za rad u jedinicama lokalne uprave i samouprave, dok su kod obrtnika najtraženiji frizeri i kozmetičari. 

Poticaji za mlade

 Mladi ljudi bez radnog iskustva, uključeni u stručno osposobljavanje ne zasnivaju radni odnos. Međutim, u roku od godinu dana – koliko se ta mjera najduže može primjenjivati – plaćeno im je zdravstveno i mirovinsko osiguranje. To im uplaćuje poslodavac kojemu burza sredstva nadoknađuje. Iz sredstava aktivne politike zapoljavanja radnicima na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa isplaćuje se novčana pomoć u visini neoporezivog dijela studenske stipendije, odnosno 1.600 kuna mjesečno.

Obavezni doprinosi »praktikantima« obračunavaju se na bazi 0,35 posto prosječne plaće u zemlji. 

No, dok mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa daje rezultate, to se ne bi moglo reći za od ove godine uvedenu mjeru sufinanciranje zapošljavanja na dijeljenom radnom mjestu. Do sada za tu mjeru niti jedan poslodavac nije iskazao interes.

Kako se objašnjava na burzi, ta je mjera usmjerena na poslodavce koji zapošljavaju dvije osobe na jednom radnom mjestu. Poslodavac može koristiti jednu potporu za zapošljavanje na istom radnom mjestu dvije osobe uz uvjet da osobe zajedno moraju raditi u punom radnom vremenu 40 sati tjedno.

Kako objašnjavaju na burzi, tom mjerom pokušalo se zaposliti prije svega mlade majke kojima zbog obiteljskih obaveza ne odgovara puno radno vrijeme. 

»Od početka provedbe nije iskazan interes poslodavaca za korištenjem navedene mjere iz razloga što poslodavac osobama koje zapošljava na dijeljeno radno mjesto mora uplaćivati puni doprinos za zdravstveno osiguranje«, objasnili su nam u HZZ-u. Tako će vjerojatno i sredstva osigurana za mjeru »duplića« na radnom mjestu biti preusmjerena u projekt stjecanja radnog iskustva mladih radnika.