Netanyahu je palestinskom predsjedniku Abbasu postavio ultimatum - »biraj između mira sa Izraelom ili mira sa Hamasom«
U Kairu je objavljeno da su se palestinske frakcije, sekularni Fatah koji dominira Zapadnom obalom i islamistički Hamas na vlasti u Gazi, sklopile sporazum koji otvara vrata formiranju zajedničke privremene vlade.
Iako sporazum do jučer ljutih rivala predstavlja prilično iznenađenje – prema prvim reakcijama dogovor je osim Palestince razveselio i Teheran, a zabrinuo vlade u Tel Avivu i Washingtonu – pregovori su trajali 18 mjeseci i vodili se uz pomoć egipatskih medijatora iza čvrsto zatvorenih vrata.
Sporazumom je predviđeno da će privremena vlada biti sastavljena od nezavisnih političara oko čijih će se imena složiti obje strane, sa zadatakom da pripremi nacionalne i predsjedničke izbore u roku od godinu dana.
Dokument će predstavnici Fataha i Hamasa potpisati idućeg tjedna, u srijedu, također u Kairu, a osim o vladi i izborima, on precizira i rokove za puštanje svih političkih zatvorenika na slobodu te rješava sve prethodne nesuglasice oko sigurnosnih pitanja.
Sukobljeni interesi
Očekivano, sporazum je izazvao brojne reakcije. Bez sumnje najiskrenija bila je reakcija Palestinaca koji su izašli na ulice u Gazi i Zapadnoj obali i veselo proslavili objavu dogovora.
Dogodilo se to šest tjedana nakon što su deseci tisuća Palstinaca na ulicama gradova zatražili od svojih političkih predstavnika da prevaziđu razlike.
Zadovoljstvo dogovorom iskazala je i iranska vlada za koju će dogovor »ubrzati sve procese u palestinskoj areni i dovesti do velike pobjede« naravno, protiv Izraela, dok je među izraelskim političarima po običaju najdirektniji i najoštriji bio ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman koji je izjavio da Izrael nikada neće priznati Hamasovu vladu.
Istog je mišljenja i ministar obrane Ehud Barak koji je čak upozorio kako će vojska oštro reagirati na svaku prijetnju no, najozbiljnija prijetnju izrekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je nakon što je objavljen sporazum palestinskom predsjedniku Abbasu postavio ultimatum – »biraj između mira sa Izraelom ili mira sa Hamasom«.
Netanyahu je naime, uvjeren da će sporazum omogućiti Hamasu da pod svoju kontrolu stavi i Zapadnu obalu.
»On ne može imati mir sa obje strane jer Hamas prijeti uništiti državu Izrael i to ne taji«, kazao je Netanyahu, na što mu je preko svog glasnogovornika Abas poručio da je »palestinsko pomirenje palestinsko unutarpolitičko pitanje te da on osobno može birati između mira i naselja«.
Iako je jedan od Hamasovih lidera koji je sudjelovao u pregovorima Mahmoud Zahar, kazao kako privremena palestinska vlada neće imati mandat za mirovne pregovore sa Izraelom, palestinski predsjednik Abas je na prvoj konferenciji za novinare nakon objave sporazuma, objavio da će se PLO, organizacija u kojoj Hamas nije član, i dalje baviti politikom i pregovorima.
Uvjetna podrška Washingtona
Službeni Washington je pozdravio sporazum, uz jednu važnu opasku, »bilo koja nova palestinska vlada mora se odreći nasilja i priznati Izrael kao državu«.
No, osim što nije bezuvjetna američka podrška sporazumu nije ni unisona.
Prema pisanju izraelskog Haaretza parlamentarni vanjskopolitički odbor nije oduševljen dogovorom Hamasa i Fataha.
Predsjednca odbora Ileana Ros-Lehtinen je upozorila kako će američka vlada biti prisiljena obustaviti pomoć palestinskim vlastima jer je zakon obvezuje da pomaže samo ukoliko palestinska vlada podržava državu Izrael.
Ros-Lehtinen je za Abasa kazala kako je odluka da se pomiri sa Hamasom pokazala kako on nije »partner za mir«.
Od kada je uspostavljena palestinska samouprava, sredina 90.-tih, SAD su bile i ostale najveći pojedinačni donator UN-ovog fonda za pomoć palestinskim izbjeglicama, a za direktnu pomoć Palestincima osigurala je još i 3,5 milijardi dolara.
Iako je Europska unija kazala da će joj trebati još nešto vremena da prouči detalje sporazuma već sada je jasno da dogovor Hamasa i Fataha i njegova provedba neće ovisiti samo o volji njihovih lidera da sukobe ostave iza sebe.
Puno je država iz regije zainteresirano za izraelsko-palestinski mirovni proces – Egipat, Sirija, Iran, Saudijska Arabija… i sve će one u tom procesu pokušati osigurati svoje interese.
U konačnici to ne može ne utjecati na same sudionike pregocvora. Kako, vidjet ćemo već idućeg tjedan kada se, ako se, u Kairu bude potpisivao međupalestinski sporazum.
Hamas i Fatah već su krajem 2009. godine već jednom bilo na domak potpisivanja identičnog sporazuma, također vođenog uz pomoć medijatora iz Egipta, ali je Hamas u posljednji tren iskočio iz dogovora nezadovoljan određenim uvjetima. Napetosti između dvaju pokreta počele su 90.-tih godina na samom početku palestinske samouprave, a odnosi su se značajno pogoršali početkom 2006. godine kada je na iznenađenje mnogih Hamas pobijedio na parlamentarnim izborima. Nakon tjedan dana krvavog građanskog rata, u lipnju 2007. godine, Hamas je iz Gaze izbacio Fatah čime su dvije palestinske teritorije pretvorene u dva neprijateljska područja.