Pred činom deložacije

Priča peteročlane obitelji: Tuđman nas pozvao u Knin, a sada nas izbacuju iz kuće!

Zorana Deljanin

Predsjednik Franjo Tuđman je 48 sati nakon Oluje preko svih medija pozivao Hrvate da se u što većem broju dosele u Knin. Po svim radio postajama i televizijama se vrtjelo »naselite se, naselite se«. Čim smo došli iz Splita, dobili smo rješenje za korištenje kuće. Sada letimo napolje, pričaju Nediljko i Ljepa 



Država ih je 1995. godine dovela u Knin, udarila pečat na rješenje o privremenom smještaju u kući vlasnika srpske nacionalnosti koji je u Oluji napustio grad, obećala im trajno rješavanje stambenog pitanja, a sada ih baca na ulicu. Priča je to peteročlane obitelji Lovrinčević iz Knina. Ovoga četvrtka zakazana im je deložacija iz kuće u Tvrtkovoj ulici u koju su se uselili 17. rujna 1995. godine. 


– Nismo mi ni u čije provalili. Čim smo došli, dočekani smo i dobili smo rješenje za korištenje kuće. Trebali smo biti stalno stambeno zbrinuti, no umjesto toga, sada letimo napolje. A država šuti. Eto ti politike – govore 49-godišnji Nediljko i njegova četiri godine mlađa supruga Ljepa Lovrinčević. 


Zašto su uopće došli i zauzeli tuđu kuću, pitamo, a oni objašnjavaju da su se poveli tadašnjom politikom i pozivima državnog vrha. – Predsjednik Franjo Tuđman je 48 sati nakon Oluje preko svih medija pozivao Hrvate da se u što većem broju dosele u Knin. Po svim radio postajama i televizijama se vrtjelo »naselite se, naselite se«. Obećavalo se stambeno zbrinjavanje, posao, stabilnost, sve samo da što više Hrvata dođe u Knin i zauzme ga. A na osnovu te politike mi je, kada smo došli, i izdano rješenje o stambenom zbrinjavanju. To je bila politika, sve je bilo legalno, prijavio sam se na policiju na ovu adresu, Radićevo ministarstvo je rješavalo, a Vladin povjerenik za ovo područje Petar Pašić mi je dao rješenje – odgovara Nediljko dodajući da su brojne obitelji iz svih krajeva Hrvatske upravo zbog obećanja o stambenom zbrinjavanju tada došle u Knin.  

Otkaz Splitu


Nediljko i Ljepa živjeli su u Splitu u obiteljskoj kući muževih roditelja, dali otkaze u firmama u kojima su tada radili, Trgotursu i Galebu, i sa sedam tisuća njemačkih maraka koliko su do tada uštedjeli izdvajajući sa strane razmišljajući o odlasku u podstanarstvo, doselili se u Knin vjerujući da dolaze na gotovo. 




 No, tek su jedni od mnogih koji su, danas shvaćaju, nasjeli na ondašnju državnu politiku humanog preseljenja Srba i Hrvata koju je terenski odradio Jure Radić čije je ministarstvo obnove nakon Oluje preuzelo svu imovinu izbjeglih Srba i raspodijelilo je novim stanarima. A koja danas dolazi na naplatu. 


Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista u srijedu, 20. travnja 2011.