Ne želim više raditi u toj poslovnici! Previše puta su ju opljačkali, a uprava ne poduzima ništa kako bi nas dodatno zaštitila - riječi su jedne službenice banke
“Ne mogu više raditi do navečer… bojim se mraka…. vraćaju mi se slike te pljačke i jednostavno me strah”, riječi su službenice banke što je opljačkana prije nekoliko tjedana, a psihičko stanje sve joj je lošije. “Jedan mi je držao uperenu cijev oružja u glavu…. bili su strašno nervozni i žurilo im se… srećom da zaštitar iz poslovnice nije ništa poduzimao, jer bi nas bili u stanju sve pobiti”, prisjeća se službenica opljačkane banke kojoj je uprava nakon toga omogućila vikend-boravak u toplicama, očito s namjerom da joj to pomogne u psihičkom oporavku nakon razbojništva. “Ne želim više raditi u toj poslovnici! Previše puta su ju opljačkali, a uprava ne poduzima ništa kako bi nas dodatno zaštitila“, ogorčena je službenica banke koja se već više puta suočavala s naoružanim razbojnicima. U svakom od tih oružanih razbojništava ukradeno je više od 100.000 kuna.
Vremešnom štediši pozilo je tijekom pljačke banke iz koje su naoružani razbojnici ukrali oko 300.000 kuna, te pobjegli automobilom.
Iz poslovnice “Volks banke” u zagrebačkoj Dubravi razbojnik kojem policija još uvijek nije uspjela ući u trag, nakon što je ubio zaštitara “Sokol Marića” Damira Klapšeca, pobjegao je s nešto manje od pola milijuna kuna. Iako su sve te poslovnice banaka imale zakonom propisane minimalne mjere zaštite, niti jednoj na ulazu nisu bila montirana tzv. interlock vrata, koja bi i klijente i službenice, pa i zaštitare dodatno osigurala.
Jeftinije od pljački“Interlock vrata” s ugradnjom u prosjeku koštaju 150.000 kuna. Taj iznos manji je od gotovo svih iznosa što se u poslovnicama ukradu u razbojništvima. U Hrvatskoj rade tri-četiri ozbiljne tvrtke koje se bave njihovom izradom i ugradnjom. Doznajemo da takva zaštitna vrata na svoje poslovnice ugrađuju “Erste banka”, “Podravska banka”, “Banco Popolare”, “Banka Kovanica”, “Banka splitsko-dalmatinska” i “Veneto banka”.
Riječ je o zaštitnim vratima što ih klijenti koji žele ući u poslovnicu otvaraju pristikom na gumb. Nakon što se prva vrata otvore klijent ulazi u mali predprostor, te se tek nakon zatvaranja vanjskih vrata otvaraju ona unutarnja.
– U konstrukciji vrata ugrađena je i mikrokamera, ali ona nije vidljiva osobi koja ulazi. Riječ je o vrlo sofisticiranoj kameri, izuzetne rezolucije koja snima lik osobe puno bolje od ostalih nadzornih kamera postavljenih u poslovnici, objašnjava nam stručnjak za sigurnost čija tvrtka ugrađuje “interlock vrata”. – Te snimke se čuvaju određeno vrijeme pa su korisne i kod analize nakon što se razbojništvo eventualno dogodi. Takva vrata nisu svemoguća i služe kao prevencija u zaštiti jer prije svega onemogućavaju brz ulazak i izlazak potencijalnom razbojniku. Moguće je u vrata ugraditi i metal-detektor, no u tom slučaju klijenti bi trebali ostavljati svoje stvari u ormariću kraj ulaza u banku. Takve primjere imamo u Italiji, gdje gotovo više i nema klasičnih pljački banaka.- Ovisno o procjeni rizika odmak u otvaranji vrata može se podesiti na svega sekundu, ali i do 99 sekundi. Evenutalno protrčavanje kroz poluotvorena vrata sprječava tzv. “anti passback” sustav. “Interlock vrata” imaju niz različitih načina blokade koji se instaliraju u raznim mjestima po poslovnici kako bi ih službenici ili zašatitari u slučaju ulaska pljačkaša mogli čim neprimjetnije aktivirati.
