Presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču mogla bi utjecati na birače, osobito birače HDZ-a na prestojećim parlamentarnim izborima, ali i na raspoloženje javnosti prema pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, slažu se analitičari dan nakon što je Haški sud nepravomoćno osudio Gotovinu na 24, a Markača na 18 godina zatvora.

 – Da se referendum o ulasku u EU održava sutra, ne bismo ušli, uvjeren je politolog Nenad Zakošek, podsjećajući da su reakcije mnogih ljudi nakon izricanja presuda bile emotivne i ogorčene, a to je ogorčenje bilo usmjereno i prema EU. Potpora građana ulasku u Uniju i dosad je bila pod jakim utjecajem dnevnih događanja, pa je tako redovito padala kada bi Hrvatska u pristupnim pregovorima naišla na probleme, primjerice, sa Slovenijom ili Haškim sudom.

Stoga Zakošek predviđa da će se taj obrazac ponašanja i sada ponoviti. Slično razmišlja i sociolog Dražen Lalić koji, ipak, vjeruje da je do referenduma ostalo dovoljno vremena da se glasovanju o EU pristupi hladne glave. Sadašnje stanje Lalić ocjenjuje kao vrućicu pa smatra da bi referendum u takvim uvjetima »vjerojatno bio negativan jer je javnost skrenula udesno, ali to klatno će se do referenduma vratiti nazad«.

– U ovom trenutku emotivno reagiranje je razumljivo, ali do referenduma građani će shvatiti opasnost od njegovog neuspjeha jer bi negativna odluka na referendumu značila da u EU idemo u paketu sa Srbijom i nazad u njezin zagrljaj, procjenjuje sociolog, dodajući da će se nezadovoljstvo presudom puno više odraziti na izborima, a »cijenu presude platit će HDZ jer je to još jedan neplaćeni račun HDZ-a«.

Prema mišljenju naših sugovornika, nekoliko je mogućih scenarija kad je u pitanju utjecaj presuda na ponašanje birača i općenito na političku scenu u Hrvatskoj. Zakošek smatra da su prosvjedi pokazali da postoji velik dio biračkog tijela koji može prijeći nekoj novoj političkoj opciji. Jedan dio tog biračkog tijela su i birači desnice.

– Sve ovisi o tome hoće li neka desna stranka prikupiti nezadovoljne glasove. Iako u tom smislu postoji silan potencijal, ne postoji sposobnost da se taj potencijal usmjeri, ističe Zakošek, pojašnjavajući da je glavni deficit desnog bloka nepostojanje jakog političkog lidera. Ako se takav lider ne pojavi, nezadovoljni glasovi mogu se raspršiti na puno malih stranaka, mogu se pretvoriti u protestne glasove – na način da ljudi, primjerice, izađu na izbore i prekriže listić – ili se na referendumu o EU mogu manifestirati kao antieuropski glasovi, ocjenjuje Zakošek.

Lalić također ne vjeruje da će itko uspjeti politički iskoristiti presudu jer ne vidi tko bi mogao biti politički katalizator.

– HSP za to nema ni ljudi ni sposobnosti. Pojava nekog novog političkog faktora u desnom dijelu spektra je moguća jer se čuda događaju, ali nije racionalno to očekivati, zaključio je Lalić.