Od 7 tisuća koronarografija godišnje, oko 3.500 ili svaka druga obavi se u klinici »Magdalena«, dok dvije tisuće ovih pretraga obavi KBC Rebro, a KBC Rijeka oko tisuću
ZAGREB Poslovni uzlet privatne poliklinike Medikol, koji je zbog sumnjivog ugovaranja usluga s HZZO-om predmetom istrage USKOKA, samo je jedan od primjera uspješnog bujanja privatnog sektora na račun državnog proračuna. I prva hrvatska privatna bolnica »Magdalena«, specijalna bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju, razvila se do vodeće kardiokirurške ustanove zahvaljujući prihodima iz zdravstvene blagajne koje je osigurala unosnim ugovorima s HZZO-om.
Kroz »Magdalenu« je od njenog osnivanja 1997. godine do danas prošlo gotovo 60.000 pacijenata, učinjeno je više od 6.000 kardiokirurških operacija i više od 10.000 perkutanih koronarnih intervencija s ugradnjom stenta. Čak 60 posto svih usluga obavljeno je na uputnicu HZZO-a i plaćeno državnim novcem, a 40 posto usluga naplaćeno je od samih pacijenata.
Uz godišnji prihod od 112,1 milijuna kun, kojim je »Magdalena« u 2008. godini osvojila titulu najveće hrvatske tvrtke u zdravstvu, proizlazi da je u istoj godini 67,2 milijuna kuna za obavljene zdravstvene usluge Magdaleni isplatio upravo – HZZO.
Na početku – skandal
Cijene se u toj privatnoj bolnici, gdje se hvale visokom učinkovitošću i kvalitetom liječenja, kreću od 6.000 kuna za koronarografiju, 18.000 kuna za diletaciju koronarnih krvnih žila, a pojedini zahvati stoje i po 150.000 kuna. HZZO je s bolnicom za razdoblje do 2012. godine ugovorio 30 bolesničkih postelja, kardiološke preglede, niz kardiokirurških zahvata, ultrazvuk srca i druge pretrage.
Liječnici u »Magdaleni« pohvalit će se da se u bolnici radi punom parom, a dijagnostika, za razliku od državnih bolnica, radi u dvije smjene – od osam ujutro do 20 sati. Prema tvrdnjama djelatnika bolnice, s istim brojem ljudi i istim troškovima »Magdalena« u jednom danu odradi cijeli mjesečni pogon bolnica »Sestara milosrdnica« ili »Svetog Duha«.
Scenarij po kojem »Magdalena« funkcionira, sličan je onome u Medikolu. Osnivač i prvi ravnatelj ustanove, ekonomist Ivan Drpić, u privatnu je bolnicu uložio tadašnjih 22 milijuna njemačkih maraka, a ubrzo je, umnogome zahvaljujući uslugama ugovorenim s HZZO-om, došao do godišnjeg prihoda većeg od 100 milijuna kuna. Početak rada Magdalene nije prošao bez skandala, kojega je pokrenulo izvješće državne revizije s kraja 90-tih godina, upozoravajući na »čudne« financijske transakcije između HZZO-a i privatne bolnice. HZZO je, naime, preuzeo otplatu polovice kredita kojom je »Magdalena« kupila medicinsku opremu, pristao otplatiti šest milijuna njemačkih maraka kako bi prebio dug s »Magdalenom«, a u 1999. godini isplatio je bolnici još tri milijuna kuna.
“Up to date” oprema
Sam je Drpić priznao kako je HZZO u godinu dana rada njegove bolnice nakupio dugova u iznosu od 56 milijuna kuna za usluge obavljene do kraja 1998. godine, što su dvije trećine iznosa uloženog u osnivanje bolnice, a javno se žalio i na činjenicu da »Magdalena«, iako privatna ustanova, za razliku od drugih bolnica nije bila uključena u program sanacije zdravstva.
Zahvaljujući impozantnom broju pacijenata koje im dobrim dijelom osigurava HZZO, »Magdalena« je danas srednje razvijena europska bolnička ustanova, čija se uprava voli pohvaliti »up to date« opremom, jer se svi uređaji, što državne ustanove mogu samo poželjeti, zamjenjuju novima u strogo propisanom roku.
Prema ostvarenom prihodu, privatni sektor zauzima između tri i pet posto udjela u hrvatskom zdravstvenom sustavu i bilježi kontinuirani rast. Službenih podataka o ukupnim prihodima privatnika u zdravstvu nema, no procjenjuje se da uprihoduju od 600 milijuna kuna do čak dvije milijarde kuna godišnje. Prema istraživanju GFK, u 2008. godini u privatnom sektoru zdravstva ostvareno je oko 610 milijuna kuna prihoda, dok su u javnom sektoru prihodi iznosili 17,2 milijarde kuna. Broj korisnika privatnih zdravstvenih usluga u toj je godini gotovo dosegnuo milijun, a broj liječnika u privatnom sektoru u zadnjih se desetak godina utrostručio.
Pet intervencijskih kardiologa iz »Magdalene« obavi polovinu od ukupnog broja svih kardioloških intervencija u Hrvatskoj. Od ukupnog broja od 7.000 koronarografija godišnje koje se obave u hrvatskim bolnicama, čak 3.500, ili svaka druga, obavi se u bolnici »Magdalena«, za što HZZO izdvaja 20-tak milijuna kuna. Za usporedbu, KBC Rebro obavi 2.000 koronarografija godišnje, a KBC Rijeka oko 1.000 ovakvih pretraga.
Drugi i jači partneri
