Vjetrenjače spašavaju hrvatsku brodogradnju

Bojana Mrvoš Pavić

29. ožujak 2011 19:05

Treba tražiti »niše« u svjetskoj brodogradnji, a  gradnja vjetroelektrana na moru jedna je od njih

Trenutno se planira ili već gradi 929 vjetroparkova na moru u 36  zemalja svijeta

Trenutačno se u Europi gradi 16 vjetroparkova na moru, a odobrava se  izgradnja 52 nove, budući da su potencijali proizvodnje struje na moru,  iz besplatnog vjetra, ogromni te ekološki prihvatljivi. Najviše vjetroelektrana na moru gradi se ili planira u Velikoj Britaniji, dok i Švedska planira 2014. gpodine početi izgradnju svojih 300 vjetroturbina na Baltičkom moru, koje će strujom opskrbljivati 1,1 milijuna kućanstava. Iskoristivost vjetroturbina na moru prelazi 40 posto, za razliku od kopnenih, kod kojih je stupanj iskoristivosti instalirane snage od 25 do 30 posto. 

Makar su troškovi gradnje i održavanja vjetroelektrana na moru dvostruko veći od onih na kopnu, EU predviđa  do 2026. godine brojem   vjetroelektrana na moru prestići kapacitete vjetroelektrana na kopnu,  kazao je jučer u HAZU-u akademik Božidar Liščić.

Prema njegovim riječima, hrvatska brodogradilišta imaju jedinstvenu šansu uključiti se u  ove, sve brojnije projekte budućnosti, i to na način da grade čelične  stupove za fiksne vjetroparkove na dubinama do 50 metara, ali, prije  svega, plutajuće platforme za  vjetroelektrane na dubinama većim od 50  metara.

Riječ je o složenim konstrukcijama koje se grade i montiraju na obali, a zatim, kako je jučer prikazano u HAZU-u, običnim tegljačima odvlače do lokacije na moru.

Najveća šansa za hrvatska brodogradilišta, naglašeno je, specijalni su mali brodovi s dizalicama, za montažu i održavanje vjetroturbina, odnosno brodovi za polaganje podmorskih kablova, kojima se  proizvedena struja šalje dalje u mrežu. Takvih je brodova u svijetu trenutačno 113, no trebat će ih sve više, i na njihovu se proizvodnju usmjerava sve više brodogradilišta u Europi.

»Hrvatska brodogradilišta lani su proizvela 14 brodova, i primila narudžbe za njih još 28. Unatoč svom potencijalu, međutim, razvojni planovi naših brodogradilišta su kratkoročni, u dosegu knjige narudžbi, dok će u izboru proizvodnog programa zadnju riječ ubuduće imati novi vlasnici brodogradilišta. Brodogradnja je kod nas odavno postala političko, a ne stručno pitanje«, kazao je akademik Ivo Senjanović. Naglašeno je kako treba tražiti »niše«, isplative poslove u svjetskoj  brodogradnji. Uključivanje u gradnju vjetroelektrana na moru, uvjereni  su akademici, jedna je od njih. 

Vjetrenjače spašavaju hrvatsku brodogradnju

Lidlova super ponuda