Odluka je donijeta nakon konzultacije s banakrima i poslodavcima, a bez Vlade s kojom, kaže guverner, već dugo nema kontakt i koja nije uspjela u gospodarstvo "ubrizgati" ni novac koji je HNB osigurao lani
RIJEKA Guverner HNB-a Željko Rohatinski odlučio je bankama osloboditi novih 850 milijuna eura ili 6,3 milijarde kuna za kreditiranje gospodarskih projekata koji bi pomogli izlasku iz krize i povećanju zaposlenosti.
Ovaj će novac biti oslobođen kroz smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto, a takvom se odlukom nastoje potaknuti ulaganja u nove projekte, koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza, stanja platne bilance i otvaranju novih radnih mjesta, tumače u središnoj banci.
Odabrani projekti financirali bi se u okviru bankovnog sustava, no potpuno neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva
Procjenjuju pritom da bi to bila poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu. Napominju i da bi se odabrani projekti financirali u okviru bankovnog sustava, no potpuno neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva koji, ocjenjuju u središnjoj banci, nisu polučili očekivane rezultate.
O tome, kažu u HNB-u, svjedoči i činjenica da od 2 milijarde kuna položenih za njihovu realizaciju na posebnom računu, više od polovica tih sredstava do danas leži neupotrijebljena.
Ne spominju Vladu
U priopćenju HNB-a navodi se da je guvernerova odluka donijeta nakon konzultacija s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca, no ne spominje se nigdje izvršna vlast, niti bilo kakav vid suradnje s njom po ovom pitanju.
Isto nam je potvrdio i sam guverner Rohatinski koji podsjeća da je i prije govorio o mogućem ciljanom oslobađanju iznosa od desetak milijardi kuna, pri čemu je oko četvrtine tog novca lani i oslobođeno, no nije (namjenski) potrošeno.
Razgovarali smo s bankarima i poduzetnicima, i mislimo da projekata u koje bi se moglo uložiti i koji bi mogli dati dobre rezultate – ima.
– Pustili smo tada državi, HBOR-u i bankama da se dogovore o mehanizmima kreditiranja poduzetnika, no prošla je godina dana, model A je dao slabe rezultate, a B uopće nije ni aktiviran. Pokušali smo, dakle, zajedno, no nije išlo, pa smo ovaj puta odlučiti djelovati sami. Nije to međutim potez koji povlačimo napamet. Razgovarali smo s bankarima i poduzetnicima, i mislimo da projekata u koje bi se moglo uložiti i koji bi mogli dati dobre rezultate – ima.
Tu prije svega mislim na prerađivačku industriju i turizam, i to na projekte koji brzo mogu dati povrat, ne na golf terene, napominje Rohatinski.
Budući da Vlada uskoro mora gledati kako da vrati 750 milijuna eura duga po obveznici, dodatna likvidnost u sustavu i njoj će dobro doći, no Rohatinski kaže da se ovo nije dogovaralo s Vladom, niti misli da će Vladi to sada »otvoriti neki veliki manevarski prostor«.
Štoviše, napominje da već dugo nema nikakvih kontakata s Vladom, uključujući i novu ministricu financija. Na pitanje, kako je siguran da oslobođenu likvidnost opet neće pokupiti država, odgovara da je to kako će banke potrošiti novac stvar poslovnog odnosa između tog sektora i poduzeća, na što HNB neće izravno utjecati, no u svakom slučaju će na neki način kontrolirati kako će se trošiti oslobođeni novac.
Rast nezaposlenosti
– Situacija u ekonomiji može biti samo još gora, pri čemu prije svega mislim na rast nezaposlenosti. Ovo smo učinili na vlastitu ruku i na vlastiti rizik, kao pokušaj da damo doprinos poboljšanju ekonomske situacije u zemlji, poručuje guverner, te dodaje da bi ovaj potez rezultate mogao dati već do kraja ove godine.
Hrvatska narodna banka pratit će način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava, te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere
U priopćenju središnje banke napominje se i da »s obzirom da je i već postojeća likvidnost u bankovnom sustavu visoka, ovaj dodatni iznos sredstava raspoloživih za ulaganja trebao bi donijeti lakšu realizaciju kredita i povoljnije kamatne stope od dosadašnjih za sve projekte, koji se mogu brzo realizirati, s realnim izgledima za rentabilno i konkurentno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu«. Hrvatska narodna banka pratit će način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava, te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere, zaključuju u našoj središnjoj banci.
