U okolnostima rastuće nezaposlenosti i smanjenih prihoda većine obitelji, najnoviji svjetski prehrambeni šok ove godine u Hrvatskoj – preko sve skuplje hrane – dodatno će smanjiti kupovnu moć plaća i mirovina gotovo za deset posto
Novi prehrambeni šok širi se svjetskim burzama i međunarodnom trgovinom: samo unazad 12 mjeseci, prema zadnjim podacima londonskog “Economista”, cijene košarice strateških prehrambenih sirovina što kotiraju na burzama poskupjele su 40,8 posto. S malim vremenskim pomakom taj se cjenovni udar prevaljuje i na hrvatsko tržište, koje je u visokoj mjeri ovisno o uvozu hrane. Tako su i u Hrvatskoj unazad 12 mjeseci ključni prehrambeni proizvodi poskupjeli više od 30 posto, a glavni val poskupljenja hrane tek slijedi.
Ako Hrvatska ikad uđe u Europsku uniju, tek tada će se – kako procjenjuje dr. Guste Santini (na svojem portalu www.rifin.com) – naći u nebranom grožđu. Jer, prosječan posjed od svega tri hektara, rascjepkan u više parcela, ne može jamčiti uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. To je i stoga što su investicije u poljoprivredi male i često se svode na nekoliko strojeva, čije korištenje kapaciteta nedopustivo nisko. Stoga Santini procjenjuje, da će se nakon eventualnog ulaska u Uniju, poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj restrukturirati po mjeri interesa velikih Unijinih članica i poljoprivrednih sila.
Klimatski rat
Najnoviji okidač, koji je pokrenuo spomenuti prehrambeni šok, ima više snažnih korijena: i to u nizu ekoloških katastrofa, što su unazad godinu i po zapljusnule svijet i smanjile ukupnu ponudu strateških prehrambenih sirovina. Jer, nakon enormnog zagađenja Meksičkog zaljeva naftom iz bušotine British Petroleuma, uslijedili su – kao u klimatskom ratu – tropsko ljeto i razarajuće suše u Rusiji i Argentini, s paklenim požarima u blizini nuklearnih postrojenja, pa kataklizmičke poplave u Pakistanu, Indiji i Kini. Na to su se nadovezale špekulantske igre brokera na svjetskim burzama sirovina, ali i rastuća potražnja za hranom u najdinamičnijim gospodarstvima Azije i Južne Amerike, osobito u Kini i u Indiji.
Rekorder po poskupljenju bio je češnjak, s porastom cijene za 148 posto!
Stoga su cijene hrane širom svijeta nastavile rasti i u prvom tromjesečju ove godine, pa je indeks koji izrađuje agencija Ujedinjenih naroda za hranu (FAO) zabilježio novi rekord, iskazujući poskupljenje svih osnovnih prehrambenih namirnica, osim šećera. Trend njihova rasta – zaključuju u FAO-u – nastavlja se deveti mjesec zaredom. Posebno ukazuju na snažan rast cijena žitarica na svjetskim tržištima, uz povećanje izvoznih cijena za najmanje 70 posto u odnosu na lanjsku veljaču.
Cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u 2010. su u odnosu na 2009. – prema zadnjim, zbirnim podacima Državnog zavoda za statistiku – rasle uglavnom kod biljnih proizvoda, a najviše su porasle proizvođačke cijene žitarica, uljarica i povrća.
Većina povrća poskupjela je i na veletržnicama i na zelenim tržnicama, pa i u većim trgovačkim centrima: rekorder po poskupljenju bio je češnjak, s porastom cijene za 148 posto! Najmanje je poskupjelo voće: većina u rasponu od tri do sedam posto. Istodobno su cijene svih vrsta žive stoke i peradi bile niže u odnosu na 2009. godinu.
Šokirajuća ovisnost
Unazad sto dana cijene hrane u maloprodaji su povećane oko 15 posto, a unazad 12 mjeseci za blizu 30 posto
Pod kapom liberaliziranog i nekontroliranog uvoza, u Hrvatskoj je unazad desetljeća i po potisnuta domaća proizvodnja, koja – usitnjena i raspršena, te tehnološki zaostala – sve teže konkurira ponudi velikih inozemnih prehrambenih i trgovačkih mreža. Tako je stvorena visoka ovisnost domaće potrošnje hrane o uvozu, što sada rezultira i stalnim mjesečnim rastom cijena većine industrijskih prehrambenih proizvoda za dva do tri posto.
Stoga će, u okolnostima rastuće nezaposlenosti i smanjenih prihoda većine obitelji, najnoviji svjetski prehrambeni šok ove godine u Hrvatskoj – preko sve skuplje hrane – dodatno smanjiti kupovnu moć plaća i mirovina gotovo za deset posto. Jer, samo unazad sto dana cijene hrane u maloprodaji su povećane oko 15 posto, a unazad 12 mjeseci za blizu 30 posto, dok su realne plaće i mirovine smanjene za dva-tri postotka.