Iako su prihodi rasli, rasla je i potrošnja, tako da se proračunska rupa i dalje povećava
Proračunski prihodi u siječnju ove godine bili su veći za 1,8 posto u odnosu na ono što je država u proračun skupila u prvom mjesecu 2010. godine. Istovremeno su rashodi bili za 0,4 posto manji nego lani, tvrde to u Ministarstvu financija ali još uvijek ne otkrivaju koliko je država skupila od pojedinih poreza ili doprinosa.
Siječanjski prihodi padali su protekle dvije godine, u 2009. i 2010. godini, a ove godine je rast ostvaren, napominju u Ministarstvu bez obzira što se više ne naplaćuje krizni porez, a niže su i stope poreza na dohodak. No, u Ministarstvu financija ne žele na osnovu prihoda u samo jednom mjesecu donositi zaključke o tome kakav je intenzitet gospodarskog oporavka.
Rast od 1,8 posto znači veće prihode od 140 milijuna kuna u odnosu na lanjsku zaradu u proračunu, no ukupni su prihodi još uvijek manji od onih koji su ostvareni u siječnju 2007. godine. Rashodi su niži za četrdesetak milijuna kuna, a država je i u siječnju ove godine potrošila gotovo dvije milijarde kuna više nego te 2007. godine, pa je proračunska rupa u prvom mjesecu ove godine veća od 1,6 milijardi kuna.
Iz Ministarstva financija najavljuju i da će se sutra održati prva aukcija za odobravanje kredita po izmijenjenom modelu A, kroz koji banke i Hrvatska banka za obnovu i razvoj kreditiraju gospodarstvo s time da 60 posto kredita osiguravaju poslovne banke. Za svoj dio kredita HBOR nudi kamatu od 2,8 posto, očekuje se i da će banke na aukciji ponuditi niže kamate nego lani, pa bi u konačnici, procjenjuju u Ministarstvu, poduzetnici mogli dobiti kredit uz kamatu do četiri posto. Novost je i to da će korisnici kredita 40 posto sredstava, umjesto dosadašnjih 20 posto, moći koristiti za refinanciranje obveza bankama.
U ovoj godini na raspolaganju je oko 2,7 milijardi kuna , a u prošloj godini su HBOR i poslovne banke podijelile 2,5 milijarde kuna kredita, a najveći dio tih sredstva, čak 72,6 posto, tvrtke su potrošile na otplatu obveza dobavljačima.
U četvrtak će Vlada izmijeniti i zakon o jamstvenom fondu iz kojeg država odobrava jamstva za kredite koje poduzeća podižu za financiranje novih investicija. Umjesto dosadašnjih 50 posto, od sada će tvrtka moći dobiti jamstva do najviše 30 posto vrijednosti investicije, odnosno najviše do 50 milijuna kuna. No, dok se udio kredita za koji država jamči smanjuje, u Ministarstvu tvrde da se pojeftinjuje dobivanje jamstva i olakšava procedura njegova dobivanja.
