Tijekom tridesetogodišnje vladavine Hosni Mubarak je znao kako zamesti tragove koji bi na bilo koji način mogli naštetiti njemu osobno ili njegovoj obitelji.

Danas se zna da je učinio sve da spriječi i samu mogućnost da ga se kao predsjednika republike progoni zbog korupcije ili da mu se iz bilo kojeg razloga oduzme bogatstvo.

I ne samo to, Mubarak je utjecajem na zakonsku regulativu postigao i to da nitko izvan obiteljskog kruga ne može ni pretpostaviti o kakvom je bogatstvu riječ.

Doduše, razne su se projekcije ovih dana ipak radile. Tako je britanski Guardian objavio članak u kojem se na osnovi analize bliskoistočnih stručnjaka tvrdilo da se bogatstvo Mubarakovih kreće od 40 do čak 70 milijardi dolara, što bi značilo da je bivši egipatski predsjednik bogatiji i od Billa Gatesa.

»Najveći dio tog bogatstva je u britanskim i švicarskim bankama ili uložen u nekretnine u Londonu, New Yorku, Los Angelesu te uzduž obale Crvenog mora«, navedeno je u Guardianovom tekstu.

Samo nekoliko dana kasnije službeni Washington je međutim, objavio podatak da se radi o bogatstvu koje »iznosi najmanje dvije milijarde dolara«.

U raspravu se bio uključio i libijski predsjednik Gadafi s bizarnom tvrdnjom da je Mubarak bio skroman čovjek koji nije imao ni za poštenu odjeću.

I sudac i kadija

Na tragu prave istine nalazi se, međutim, grupa ljudi zvana »rekabiyoun« (u prijevodu: regulatori protiv korupcije) koju su osnovali državni službenici unutar egipatske Središnje revizorske agencije (CAO).

Oni su ovih dana u javnost počeli iznositi informacije o tome s čime su se u svom poslu godinama susretali. Tako je Ibrahim Gad, supervizor, za egipatske medije izjavio kako je posljednjim zakonskim amandmanima iz 1998. godine CAO stavljena direktno pod kontrolu predsjednika, što je praktično značilo da je Mubarak mogao donositi odluke o svim optužbama za korupciju koje su se ticale njega samog ili njegovih sinova.

Kako je teško očekivati da će se od domaćih institucija, koje je Mubarak tako efikasno kontrolirao, u kratkom vremenu uspjeti skupiti korisne informacije, pokrenuta je čitava mreža informatora, poznanika, veza… sa zadaćom da se otkrije gdje su i u što uloženi novci obitelji Mubarak.

George Ishaq, član Nacionalne organizacije za promjene, kaže da to neće biti dovoljno, već da je nužno da egipatska vlada od vlada drugih država zatraži da utvrde stanje sa obiteljskim bogatstvom bivšeg predsjednika.

Vijesti i glasine o Mubarakovom bogatstvu raspredaju se od početka egipatske revolucije. Posljednja je od ovog tjedna i tvrdi da predsjednikov sin Gamal Mubarak ima svoje dionice u najvećoj investicijskoj banci u arapskom svijetu, EFG-Hermes.

Pokazala se točnom jer je banka potvrdila da udio vlasništva Gamala Mubarak u EFG Private Equity, podružnici banke, iznosi 18 posto.

Spašavanje bogatstva

Čitava situacija je nezgodna i za mnoge egipatske poslovne ljude koji su bili povezani s Mubarakovom obitelji pa su sada i mnogi njihovi poslovni potezi pod sumnjom.

Primjerice, najveće kupoprodaje zemljišta rađene su direktnom pogodbom s vladom, bez natječaja i kompetitivnih tendera, a u sve su bili uključeni i očevi Mubarakovih dviju snaha.

Onog dana kada je Mubarak odstupio, švicarske su vlasti objavile da zamrzavaju svu njegovu imovinu i imovinu njegove obitelji koja se moguće nalazi u švicarskim bankama.

No, sudeći na osnovi medijskih tvrdnji to je u tom trenutku već bilo prekasno. Obitelj Mubarak je imala 18 dana vremena da barem dio svog bogatstva skloni na sigurno pa je to najvjerojatnije i napravila.

Kako je neimenovani izvor egipatske novine Al Ahram ustvrdio – obavještajne agencije su bile svjedoci hitnih i nervoznih razgovora unutar Mubarakove obitelji o tome kako spasiti bogatstvo. »Mi smo uvjereni da su im financijski savjetnici već redislocirali novac i da ga u trenutku zamrzavanja, u Zürichu više nije bilo«!