Državaće ovim modelom "zacementirati" ionako previsoke cijene kvadrata na tržištu, umjesto da ih snižava, smatraju stručnjaci
ZAGREB Hoće li se banke odazvati najnovijem Vladinom modelu poticanja prodaje novih, praznih stanova na tržištu, prema kojem bi u prve četiri godine otplate kredita dužniku trebale kamatu fiksirati na najviše pet posto, u bankama se jučer još nije moglo doznati.
»Njavrini« krediti prodana 1.232 stana
»Čačićev« POS prodana 5.054 stana
»Bandićevi« stanovi izgrađeno 2.700 stanova
APN poticaji iz 2010. prodano 66 stanova
Iz Udruge banaka samo kratko poručuju kako Vladin prijedlog još nisu dobili, uz napomenu kako se prije donošenja izmjena Zakona o poticanju prodaje stanova, ne može ozbiljnije niti početi pregovarati. Iz, primjerice, Erste banke pozdravljaju inicijativu koja bi mogla donijeti pozitivne pomake na tržištu nekretnina, no za detalje je, zaključuju, prerano.
Zakonska procedura
S detaljima modela koji je otišao u zakonsku proceduru donošenja, nije upoznata niti javnost. Poznato je za sada da će, preko svoje Agencije za posredovanje nekretninama (APN) država građanima koji kupuju stan u novogradnji, maksimalne cijene sto tisuća eura i 1.900 eura po kvadratu, davati zajam za otplatu kamate u prve četiri godine kredita, koji će joj dužnik onda vraćati, uz kamatu, nakon što banci isplati kredit, najdulje nakon 25 godina. To znači da će netko tko je kupio stan od 100.000 eura prve četiri godine plaćati kamatu od 1,7 posto, i imati ratu od 409 eura na mjesec. Da plaća redoviti kredit, s kamatom od recimo 6,5 posto, rata bi mu na rok od 25 godina iznosila 584,60 eura, što znači da će dužnik državi nakon 25 godina morati otplatiti iznos razlike nastale tijekom prve četiri godine subvencionirane kamate, od 8.400 eura. Uz pretpostavku da je klijent stan kupio s 45 godina, imat će 70 godina kad počne otplata zajma državi, i mirovinu s kojom će zajam morati vraćati kroz najviše pet godina. Uz kamatu od, recimo, četiri posto, otplata zajma će ga koštati 154 eura, ili 1.139 kuna, što je 52 posto od sadašnje prosječne mirovine u Hrvatskoj.
POS najjeftiniji
»Zajam je bolje vraćati tijekom cijelog otplatnog roka negoli tek na kraju, kad se stvari kompliciraju. Navest ću samo mogućnost smrti korisnika zajma, na čije će potomke onda biti prevaljeno vraćanje duga, upozorava Marija Duljković, sudska vještakinja za bankarstvo.
Vjeko Peretić, direktor Progres Grupe, agencije za posredovanje u kreditiranju, napominje pak kako je ovo poticaj za pokretanje zamrlog tržišta. Nije isto, napominje, kamata od 6,75 posto i pet posto, ukoliko banke na nju pristanu.
Da je ovaj model prekompliciran, smatra pak prof. dr. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Postoji znatno lakše rješenje, kaže, koje državu ne uključuje uopće, a znači sniženje kamata u bankama općenito. Ne vidi razloga da banke, koje su lani imale neto dobit od četiri milijarde kuna, ne snize kamatu, ili pak da im se naplaćuje porez na dobit, a država onda iz tih prihoda financira razlike u kamatnoj stopi. Da će država ovim modelom »zacementirati« ionako previsoke cijene kvadrata na tržištu, umjesto da ih snižava, slažu se svi naši sugovornici.
Do sada je samo POS stanogradnja uspjela značajnije spustiti cijenu kvadrata, dok su sve druge subvencije održavale previsoke cijene. Prema podacima DZS-a za prvu polovicu 2010. godine, prosječna cijena »tržišnog« novog stana iznosila je 11.614 kuna za četvorni metar, POS-ovog pak 7.126 kuna.
