Sve su financijske egzibicije bile moguće, jer, utvrdila je Državna revizija, u Bršjanovcu nije ustrojen učinkovit sustav unutarnjih kontrola, niti ostala pravila i kriteriji koji reguliraju poslovanje Društva
KASTAV U jeku svjetske financijske krize, 2008. godine, bivši direktor Komunalnog društva Bršjanovac Goran Petanjek, odlučio se poigrati s 2,9 milijuna kuna građana Kastva ulažući ih na tržište kapitala, i to u vrijeme kada su prinosi pojedinih hrvatskih investicijskih fondova doživjeli strmoglavi pad od pedeset posto. Očito vjerujući kako dotadašnji udjeli u jednom investicijskom fondu od 2,5 milijuna kuna nisu dovoljni, Petanjek je hazarderski odlučio u veljači 2008. godine kupiti dodatne udjele u vrijednosti od 400 tisuća kuna, koristeći, kao i ranije, sredstva od primljenih povrata PDV-a.
Međutim, nije mogao izbjeći posljedice kraha hrvatskog tržišta kapitala i Bršjanovac je unatoč tome što je prodao udjele u vrijednosti od nešto više od milijun kuna, do kraja godine na ovoj investiciji zabilježio gubitak od 843.587 kuna. Na kraju 2008. godine Bršjanovac je još uvijek bio vlasnik udjela u vrijednosti od 971.093 kune. Petanjek, protiv kojeg je Državno odvjetništvo podignulo kaznenu prijavu zbog malverzacija u poslovanju teških 4,8 milijuna kuna, za svoje financijske egzibicije u investicijskim fondovima, navode revizori, nije imao suglasnost Nadzornog odbora, niti Skupštine društva, koju su u to vrijeme činili svi kastavski gradski vijećnici.
Poput Gordona Gekkoa
Petanjek se u uživljavanje u ulogu kastavskog Gordona Gekkoa i neovlašteno raspolaganje novcem Kastavaca, vjerojatno odlučio potaknut negativnim financijskim pokazateljima društva, koje je još na kraju 2007. godine bilježilo gubitak iznad kapitala u iznosu od 887.231 kunu. Međutim, da ovo samovoljno mešetarenje kapitalom nije urodilo plodom, jasno pokazuju financijski rezultati na kraju 2008. godine, kada je Petanjek gubitak iznad kapitala uspio povećati na više od 1,7 milijuna kuna. Ukupni gubici iznad svote upisanog kapitala, podsjećaju revizori, mogu biti jedan od razloga za pokretanje stečaja. Tijekom iduće godine ova financijska crna rupa dodatno je uvećana, a Petanjek je prije nego što je sklopio sporazumni otkaz ugovora, uspio gubitak iznad kapitala dovesti na impresivnih 2,1 milijun kuna. No, Skupština Bršjanovca do rujna 2009. godine nije raspravljala, niti je donijela odluku o pokriću gubitka, što im je naloženo nalazom revizora.
Državni revizori utvrdili su kako je Bršjanovac za Belu nedeju 2008. godine dodijelio tri veće i čak 306 manjih površina, te povrh toga još tri zabavna parka izravnom pogodbom prijašnjim urednim zakupcima, čime je ostvaren prihod od nešto više od 340 tisuća kuna. Na javnom natječaju, od oglašenih pet većih površina, u zakup su dane samo dvije. Revizori su utvrdili da to nije u skladu sa zakonom, te naložili da se sve javne površine za feštu mladog vina daju u zakup putem natječaja.
U odgovoru Bršjanovca, navedeno je da javno nadmetanje nije uobičajeno za dio javnih površina koje se ustupa proračunskim korisnicima, poput lovačkih društava i udruga, ali napominju da će ubuduće predložiti novi način dodjele mjesta.
Odgovor nadležnih u Bršjanovcu na uočene nepravilnosti poprilično je originalan, jer objašnjavaju kako ni Skupština ni Nadzorni odbor nisu našli vremena raspravljati o gubicima, budući da je Gradsko vijeće raspušteno u ožujku 2009. godine, dok je članovima Nadzornog odbora također istekao mandat sa svibanjskim lokalnim izborima.
»Rada i reda«
Gdje je bio stari Nadzorni odbor dok je Petanjek izvodio malverzacije, ne zna se, no zna se da je za njegovog nasljednika u direktorskoj fotelji izabran bivši HDZ-ov član NO Zoran Šarlija, dok je predsjednicom ovog tijela ostala Irena Gauš-Mladenić, bivša zamjenica gradonačelnika, a sadašnja stručna suradnica za financije u Gradskoj upravi. Ono što nije mogao učiniti bivši saziv, trebao bi učiniti novi, jer gradonačelnik Ivica Lukanović, po uzoru na dojučerašnjeg stranačkog kolegu Milana Bandića, proglasio se jedinim članom Skupštine Bršjanovca, poručujući kako pozorno prati sve što se događa u kastavskom komunalcu, u kojem će »osigurati rada i reda«.
Lukanoviću očito kao jedinom članu Skupštine nije moglo promaknuti ono što se događalo dok je bio tek jedan od petnaest gradskih vijećnika u sastavu tog tijela, pa je o svim utvrđenim nepravilnostima u poslovanju društva informirao nadležne institucije.
Previše nepravilnosti
A da je nepravilnosti u Petanjekovom mandatu bilo i previše, svjedoči i to da je Bršjanovac zbog neobračunavanja PDV-a od siječnja 2007. godine do prosinca 2009. godine obvezan platiti porez u iznosu od 4,6 milijuna kuna uvećan za kamate. Državna revizija smatra da bi umjesto Bršjanovca, Grad trebao biti vlasnik zgrade kastavskog vrtića, cesta, parkirališta, boćališta, igrališta i groblja, za čiju je izgradnju gradsko komunalno društvo dobilo 20,5 milijuna kuna iz proračuna, jer radi se o javnom dobru.
U poslovnim knjigama, navode revizori, pogrešno su evidentirani prihodi od grobnih naknada i prodaje grobnih mjesta, čime je iskazana dobit u iznosu od 4.870 kuna, umjesto više od 147 tisuća kuna gubitka. Sve su ove financijske egzibicije bile moguće, jer, utvrdila je Državna revizija, u Bršjanovcu nije ustrojen učinkovit sustav unutarnjih kontrola, niti ostala pisana pravila i kriteriji koji reguliraju poslovanje Društva, kao ni odluka o računovodstvenim politikama. Iz Bršjanovca, doduše, odgovaraju kako je u međuvremenu donesena odluka o pisanim pravilima i kriterijima, te da su krenuli u reorganizaciju vođenja računovodstvenih poslova, te prijenos vlasništva nad izgrađenim javnim objektima u vlasništvo Grada.
Plaćeno u »dobroj vjeri«
Objekti još uvijek, međutim, nisu vraćeni u gradsko vlasništvo, a pitanje je i hoće li građani Kastva morati platiti dodatni višemilijunski ceh zbog malverzacija u Bršjanovcu, u kojem je Petanjek godinama prekoračivanjem ovlasti potpisivao ugovore i davao lažna financijska izvješća. Grad bi tako mogao biti prisiljen dva puta platiti već odavno izgrađenu dionicu Ceste 233 od Rešetara do Šporove jame, vrijednu pet milijuna kuna.
Petanjek je uime Bršjanovca potpisao ugovor o cesiji s posrnulim izvođačem radova Dira Gradnjom, te Hypo i Imex bankom, čime je trebao biti osiguran dovršetak radova na toj dionici. Bršjanovac se ugovorom obvezao da će radove koje je izvela Dira gradnja platiti bankama, i to Hypo banci 1,8 milijuna kuna, a Imex banci 3,18 milijuna kuna.
Međutim, Petanjek kasnije nije postupao po ugovoru, već ga je držao u ladici, dok je danas propaloj Dira gradnji isplatio kompletnu vrijednost ceste. Iako se u Gradu izvlače kako je cesta plaćena u »dobroj vjeri«, banke od kastavskog komunalnog društva imaju pravo tražiti realiziranje plaćanja po ugovoru.
