»Rak rana« ministrovog modela je u limitiranju broja specijalista koji mogu raditi i privatno na najviše 50 posto po struci, ističu u Udruzi poslodavaca u zdravstvu
ZAGREB Kriteriji po kojima će ravnatelji bolnica određivati tko od liječnika može raditi u privatnoj praksi, a tko ne može, i dalje su kamen smutnje među liječnicima i Ministarstvom zdravstva.
Iako je ministar zdravstva Darko Milinović krajem 2010. godine potpisao pravilnik kojim se definiraju uvjeti rada bolničkih liječnika u privatnim ordinacijama, Hrvatska liječnička komora (HLK) i Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) traže da se pravilnik promijeni, jer će u ovakvoj formi, tvrde, biti teško provediv i krajnje nepravedan. Prema tom pravilniku, pravo na rad u privatnoj praksi imalo bi najviše 50 posto specijalista iste struke, a prednost će imati oni koji pregledaju i obrade više pacijenata.
1.253 liječnika-specijalista danas ima dozvolu za rad u privatnoj praksi
Dopusnice za rad potpisivat će ravnatelj na godinu dana, a honorar za privatni rad će se liječniku isplaćivati preko računa bolnice u kojoj je zaposlen.
Bolje rješenje
– Pravilnik je ministar donio sam. Iako je uobičajeno da pita struku, mi nismo sudjelovali u izradi pravilnika, pa ćemo na njega sada dati svoje primjedbe.
Vjerujem da ćemo pronaći bolje i transparentnije rješenje – kaže Hrvoje Minigo, predsjednik HLK. Najvećim problemom u Komori smatraju mjerenje rada liječnika, odnosno pitanje tko je zadovoljio uvjete za rad kod privatnika, a tko nije.
Prema pravilniku, u ovoj godini izvršenje rada liječnika pratilo bi se prema evidenciji HZZO-a.
U Udruzi poslodavaca u zdravstvu vele kako ravnateljima bolnica nije jasno kako će provesti pravilnik i traže njihovu pravnu pomoć.
– Činjenica je da ugovori o dodatnom radu liječnika ističu 1. veljače, a kriteriji do tada neće biti dovršeni – kaže Mile Klepo, ravnatelj UPUZ- a. Po mišljenju poslodavaca u zdravstvu, »rak rana« ministrovog modela je u limitiranju broja specijalista koji mogu raditi i privatno na najviše 50 posto po struci.
– Onaj kome ravnatelj uskrati odobrenje za dodatni rad, a ispunio je kriterije, može postaviti pitanje ravnopravnosti u odnosu na kolege koji su dobili odobrenje, a onaj tko je prebacio normu, s pravom može pitati zašto mu se to ne plati – ilustrira Klepo.
Spriječiti liste čekanja
Ministar Milinović najavljuje da će kriteriji biti vrlo brzo dovršeni i da neće ostavljati nedoumice.
– Počet ćemo s najmjerljivijim kriterijima, primjerice za kirurge će to biti broj operacija, ali kako to nije jedini posao koji rade u bolnicama, jer uz to rade u ambulanti, kasnije ćemo uključivati i druge kriterije i usavršavati ih. Cilj nam nije zabraniti liječnicima da rade za privatnike, nego ih natjerati da rade u javnom sektoru da se umjetno ne stvaraju liste čekanja, a ljude šalje privatnicima – kaže Milinović.
Ministar kaže kako će jasno odrediti koliko sati pojedini liječnik može raditi kod privatnika, dok će komora odrediti minimalne cijene.
– Ako netko radi kod privatnika od 17 do 19 sati, i ako to košta minimalno 500 kuna po satu, onda će taj liječnik morati prijaviti tisuću kuna zarade i na to će morati platiti porez državi. Tako ćemo smanjiti i rad na crno – veli Milinović.
Od zabrane rada predstojnicima klinika i šefovima odjela odustalo se, kaže, da iz javnog zdravstva ne odu najkvalitetniji ljudi, a limitiranjem broja liječnika koji mogu raditi dodatno motivirat će ih se da budu što bolji. Milinović otkriva i to da su za rješenja koja Hrvatska uvodi zainteresirani i Slovenci, te da su se već raspitivali o našem modelu.
1. 50 posto najučinkovitijih liječnika iste specijalnosti moći će raditi privatno
2. predstojnicima i šefovima klinika dopuštena privatna praksa
3. 1 godinu trajat će dopusnice koje izdaje ravnatelj
4. honorar se isplaćuje preko računa bolnice
