Vanjskopolitički odbor EP-a prihvatio rezoluciju o Hrvatskoj

OLAF će ipak provjeriti jesu li EU-lobisti plaćani “prljavim novcem” iz Hrvatske

Hina

Pristupni pregovori mogli bi završiti do sredine 2011., a pučani su obećali da će se zauzimati da Hrvatska pristupi EU krajem 2012., najkasnije početkom 2013. godine

BRUXELLES Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta izglasao je u Bruxellesu, sa 62 glasa za, dva protiv i tri suzdržana, prijedlog rezolucije o napretku Hrvatske u kojem se ističe da je moguće završiti pristupne pregovore u prvoj polovici 2011. ako se nastavi s odlučnom provedbom reformi, osobito u jačanju uprave i pravosuđa, nastavku borbe protiv korupcije, osiguranju održivog povratka izbjeglica, pune suradnje s ICTY-jem i nastavka privatizacijskog procesa i prihvaćanja planova za restrukturiranje za brodogradilišta u poteškoćama.Prijedlog rezolucije upućuje se na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji će o njemu raspravljati i glasovati sljedeći mjesec.




U dijelu koji se odnosi na suradnju s Haaškim sudom, u tekstu se poziva Vijeće da uzme u obzir stajališe Sudskog vijeća ICTY-a prema kojem se ne može s punom sigurnošću utvrditi da topnički dnevnici, koje tužiteljstvo traži, još uvijek postoje. Također se poziva Hrvatsku da pojača istragu glede nestalih dokumenata i razjasni »nedosljednosti«, koje je haaški tužitelj Serge Brammertz spominjao u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a.



Prije glasovanja u Vanjskopolitičkom odboru na izvješće parlamentarnog izvjestitelja Hannesa Swobode zastupnici su podnijeli 93 amandmana, među kojima je i onaj kojim se traži da ured EU-a za borbu protiv prijevara (OLAF) “blisko surađuje s hrvatskim vlastima kako bi se rasvijetlila mogućnost nastanka posredne korupcije u institucijama EU-a”, ili, u prijevodu, da u suradnji s USKOK-om ispita navode o mogućoj korupciji europskih dužnosnika iz nezakonito stečenog novca u Hrvatskoj. 


“Korupcije, čini se, ima”




Amandman troje zastupnika iz socijalističke frakcije u Europskom parlamentu Goran Farm (Švedska), Richard Howitt (Velika Britanija) i Véronique De Keyser (Belgija) u prihvaćenom je tekstu temeljito preformuliran, ali ostao je poziv za uključivanje OLAF-a u istragu. To, istina, nije pravno obvezujuće, kao niti jedna rezolucija izglasana u Europskom parlamentu pa ostaje vidjeti hoće li se europski “policajci” uključiti u rasvjetljavanje kolanja nezakonito stečenog novca u Hrvatskoj. 


Ocjena o raširenosti korupcije je, kako se i očekivalo, ublažena. U konačnom tekstu navodi se da se “čini da je korupcija široko rasprostranjena i čini se da obuhvaća različite segmente društva, gospodarstva i političkih institucija” te se pozdravljaju napori  hrvatske vlade u borbi protiv svih vrsta korupcije, uzimaju se na znanje protukorupcijski slučajevi visokog profila, “koji uključuju bivšeg premijera, dvojicu bivših ministara, visoke državne dužnosnike i brojne predsjednike uprava u poduzećima u vlasništvu države”. Također se “očekuju transparentna i poštena suđenja te se podsjećaju hrvatske vlasti na važnost zaštite istraga protiv korupcije od političkog upletanja”.


Pučanima 2014. predaleko



U prijedlogu rezolucije se kaže da se »sloboda izražavanja, uključujući slobodu i pluralizam medija općenito poštuju«. Hrvatske vlasti se pozivaju da »poduzmu daljnje korake kako bi osigurali neovisnost i profesionalizam medija te da nastave pokazivati odlučnost kako bi se osiguralo da medijski sektor djeluje bez političkog upletanja te da se osigura neovisnost regulatornih tijela«.  Također se pozivaju hrvatske vlasti da ispitaju »slučajeve zastrašivanja i političkog pritiska na novinare te slučajeve komercijalnog utjecaja« na medije i da pojačaju istragu o prijetnjama novinarima koji rade na slučajevima korupcije i organiziranog kriminala. Pozdravlja se presuda za ubojstvo Ive Pukanića te ističe da HRT i dalje ima poteškoća s izborom novog ravnatelja



Osim u Hrvatskoj, gdje je predsjednik države Ivo Josipović izrazio svoje negodovanje, a premijerka Jadranka Kosor oduševljenje, o izvješću Hannesa Swobode u kome se kao rok pristupanja Hrvatske u EU spominje kraj 2013., ili još izvjesnije, početak 2014. godine,  komentiran je i u Bruxellesu. Zastupnik Europske pučke stranke, njemački demokršćanin Bernd Posselt, rekao je kako je “velika pogreška” spominjanje 2014. godine kao moguće godine ulaska Hrvatske u EU, te da će se njegov zastupnički klub, koji je najbrojniji u Europskom parlamentu, zauzimati da se što prije izglasa pristanak na završetak hrvatskih pregovora, te da EP najkasnije u listopadu donese odluku kako bi cijeli proces bio završen krajem 2012. ili najkasnije početkom 2013. godine. Swoboda je rekao da mogućim datumom ulaska smatra 1. siječnja 2013. godine “ako sve bude išlo u redu”.

“Ako se negdje pojavi problem, primjerice u nizozemskom parlamentu, onda trebamo raditi na tome da ulazak u svakom slučaju bude 1. siječnja 2014. godine kako bi Hrvatska te godine mogla sudjelovati na izborima za Europski parlament”, rekao je Swooboda.