Udruga »Obala naših unuka« danas u HD rezulociji snima istočnu obalu Jadrana, kao što je Giuseppe Riger sredinom 19. stoljeća nacrtao panoramski izgled obale od rta Kampor do Budve
RIJEKA »Panorame obale u doba Riegera i danas« naziv je izložbe s kojom se udruga »Obala naših unuka« predstavlja u Muzeju grada Rijeke.
Uz pretisak panorama Dalmacije Giuseppea Riegera koji je sredinom 19. stoljeća nacrtao panoramski izgled istočne obale Jadrana od rta Kampor pred ulazom u pulsku luku do Budve, na izložbi se mogu vidjeti današnje snimke hrvatske obale u HD rezoluciji, nastale u sklopu projekta izrade filmskog zapisa hrvatskog obalnog pojasa što ga je »Obala naših unuka« pokrenula 2008. godine.
– Već dvije i pol godine kontinuirano snimamo obalu.
U dvije i pol godine snimljeno je 36 posto materijala, odnosno 1.129 nautičkih milja ili 160 sati video snimke
U tome je sudjelovalo 50 misionara, a do sada smo snimili 36 posto materijala, odnosno 1.129 nautičkih milja ili 160 sati video snimke obale iz vizure mornara, putnika, ribara, nautičara – kaže Vlatko Ignatoski, predsjednik udruge koja svojim aktivnostima poziva na ekološki i socijalno prihvatljivo korištenje Jadranskog mora te očuvanje povijesnog i kulturnog identiteta Hrvatskog primorja.
Njihove snimke otvaraju pogled na obalu s mora, a u budućnosti mogle bi zadobiti karakter kakav danas imaju stare razglednice s jedrenjacima ili Riegerove grafike.
Giuseppe Rieger rođen je u Beču 1812., ali je veći dio života proveo u Trstu, a njegove panorame specifične su po tome što su nastale izvan službenih kartografskih krugova.
One predstavljaju kombinaciju navigacijskih panorama i veduta, a premda su se mogle koristiti i u praktičnoj navigaciji, pravi im je povod bio turistička promidžba naše obale. Tiskane su u neprekinutom slijedu za potrebe putnika na plovidbenim linijama »Lloydovih« parobroda od Trsta za Kotora.
Misionari »Obale naših unuka« obalu snimaju iz brodice s udaljenosti do 70 metara pri brzini do 8 čvorova, a cjelokupni materijal pohranit će u Državnom arhivu Rijeka i Hidrografskom institutu u Splitu, kako bi za budućnost ostavili dokument današnjeg vremena.
No, njegova je upotreba moguća i u druge svrhe, kao što su pregledavanja obale na internetu, reklamne kampanje ili turistička promocija naše obale.
