Jedini redoviti hrvatski književni časopis za znanstvenu fantastiku UBIQ stigao je već do sedmog broja, raspršujući tako do kraja pesimističke procjene da neće izdurati dulje od godinu-dvije.

U nakladi zagrebačkog »Mentora« i pod uredničkom palicom Tomislava Šakića i Aleksandra Žiljka, ovaj časopis prvi put u hrvatskoj izdavačkoj i književnoj povijesti svrstava hrvatsku znanstvenu fantastiku tamo gdje joj je u drugim zemljama i kulturama odavno mjesto: u korpus cjelokupne nacionalne književne produkcije, ali i u objekte znanstvenog (književno-teorijskog i književno-povijesnog) proučavanja.

I sedmi broj ovog časopisa, koji inače izlazi dvaput godišnje, drži se prokušane i prihvaćene koncepcije: otprilike dvije trećine (do tri četvrtine) broja rezervirano je za duže priče isključivo domaćih autora, u žanrovskom spektru znanstvene fantastike, fantasyja i nadnaravnog horora, odnosno jednom riječju spekulativne fikcije, a u ostatku sadržaja časopis donosi teorijske i znanstvene tekstove.

Književni blok sedmog broja UBIQ-a donosi priče, odnosno novele Darka Macana, Danijela Bogdanovića, Katarine Brbora, Zorana Vlahovića, Tatjane Jambrišak, Aleksandra Žiljka, Igora Rendića, Sanje Tenjer i Danila Brozovića. U teorijskom dijelu objavljeni su tekstovi Darka Suvina »Weinbaumovi znanstvenofantastični tuđinci kao nedarvinističke parabole«, »Bosansko-hercegovačka fantastika na bespućima socrealizma« Adnadina Jašarevića te prilog Aleksandra Žiljka »Bibliografija književnih radova tiskanih u fanzinu Parsek«.

Imajući relativno strože kvalitativne kriterije za tekstove koje objavljuje, i u svom književnom i u teorijskom dijelu, UBIQ se brzo afirmirao kao cijenjeno referentno mjesto za domaće autore žanrovske književnosti: objaviti priču u UBIQ-u nije lako, pa objavljeni autori zato mogu imati više razloga za zadovoljstvo što im je priča »upala«, a čitatelji više povjerenja da ih na stranicama ovog časopisa čeka dobra literatura.

U teorijskom pak dijelu, pored tekstova najuglednijeg hrvatskog stručnjaka za znanstvenofantastičnu književnost Darka Suvina, koji se nakon sveučilišne karijere u Kanadi, objavljivanjem u UBIQ-u ponovno nakon nekoliko desetljeća vraća objavljivanju na hrvatskom jeziku, ustalila se suradnja niza mlađih sveučilišnih profesora i znanstvenika, a redovito se objavljuju i pregledi žanrovske scene u susjednim državama te bibliografski prilozi, na čemu u nas također desetljećima gotovo nitko nije radio.

Zbog toga bi UBIQ, osim klasičnoj SF publici, mogao biti zanimljiv i bilo kojem zahtjevnijem čitatelju željnom stjecanja cjelovitijeg uvida u hrvatsku književnu produkciju.