Samo je jedan laboratorij opremljen za detekciju dioksina, ali aparat za njihovu analizu u namirnicama "nabavlja" se još od 1999. godine, kada je bila afera s hranom punom dioksina iz Belgije
ZAGREB Jesu li, i u kojoj mjeri, proizvodi od svinjskog i pilećeg mesa te jaja kontaminiranih dioksinom na farmama u Njemačkoj, stigli do Hrvatske, neće biti moguće doznati, no sigurno nije riječ o količinama koje bi mogle utjecati na akutno zdravlje građana, ističe mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri HZJZ. Prema njegovim riječima, razloga za paniku nema, no otvorena je Pandorina kutija. Doksini su, navode stručnjaci, svuda oko nas, konzumirani u većim količinama kratkotrajno, odnosno u malim količinama kroz duži period, uzrokuju karcinom, zbog čega će u Njemačkoj otvorena Pandorina kutija morati pojačati i nadzor u prehrambenom lancu.
U Njemačkoj je više od tisuću farmi zatvoreno zbog uporabe hrane za životinje koja je sadržavala nedozvoljenu količinu dioksina. Njemačke vlasti ne odbacuju mogućnost da se na policama trgovina nalaze jaja zaražena dioksinom, napominjući kako je kontaminacija morala biti ili djelo kriminalaca, ili rezultat ekstremnog nemara. Zdravstvene vlasti istražuju najmanje 34 proizvođača jaja pa je u Westfaliji uništeno oko 8.000 kokoši nesilica jer je pronađena četiri puta veća razina dioksina od dopuštene.
Utjecaj dioksina na ljudsko zdravlje počeo se intenzivno ispitivati tek nakon kemijske katastrofe 1976. godine u talijanskom gradu Seveso, kad su zbog dima iz jedne kemijske tvornice počela prva oboljenja. Kako navodi dipl. ing. Sandra Bašić iz Hrvatske agencije za hranu, dioksin u zrak dolazi gorenjem šuma, izgaranjem goriva, paljenjem otpada iz domaćinstva, komunalnog i industrijskog otpada. Vode mogu biti onečišćene dioksinom kada kišnica nosi pesticide s obrađenih poljoprivrednih površina.
Kad jednom dospije u okolinu, dioksin se teško i dugotrajno razgrađuje, a lako pohranjuje u masnom tkivu životinja.
Iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) poručuju kako putem Europskog RASFF sustava za uzbunjivanje nije pristigla obavijest da je sporni proizvod isporučen na hrvatsko tržište te ne postoji opasnost za hrvatske potrošače, dodajući kako rade na procjeni rizika.
Hrvatska iz Njemačke uvozi prehrambene proizvode, u kojima su i jaja. Istovremeno, kod nas postoji samo jedan laboratorij opremljen za detekciju dioksina, no nije opremljen za analizu dioksina u namirnicama! Makar se takav aparat »nabavlja« od 1999. godine, kad se dogodila zadnja velika afera s hranom punom dioksina iz Belgije.
Prema riječima ing. Katalenića, treba uzeti u obzir činjenicu da postoji oko 170 spojeva dioksina, no manje ih je od deset izuzetno toksično, ostale pak udišemo, pijemo i jedemo – svakodnevno. Jesu li na njemačkim farmama otkriveni upravo ti, najotrovniji spojevi, tek će biti ustanovljeno.
