ZAGREB - Ministarstvo financija više ne mora moljakati bankare za kratkoročne pozajmice kako bi pokrilo razliku između velikih proračunskih rashoda i premalih poreznih prihoda. Banke su se lani ustručavale kupovati trezorske zapise Ministarstva, koji se najčešće izdaju s rokom dospijeća od tri do 12 mjeseci. Još početkom ove godine za tromjesečnu pozajmicu tražile su kamate od čak 4,4 posto, gotovo iste kao za pozajmicu na godinu dana. 

  Ponuda i potražnja

Na kraju ove godine, međutim, stvari su se stubokom promijenile. Svaki put kad Linićevo ministarstvo izađe sa svojim trezorskim zapisima na aukciju, bankari dotrče s ponudom novca tri-četiri puta većom od potrebe. Stoga nije čudno – kažu analitičari Zagrebačke banke u prošlotjednom dnevnom izvješću – što su kamate na pozajmice Vladi pale na »povijesno najniže vrijednosti«. 

   Tako je Ministarstvo 4. prosinca za potrebe proračuna tražilo 1,25 milijarda kuna, a banke su ga zasule s trostruko većom ponudom od 3,7 milijarda, pa je država iskoristila priliku i jeftino uzela 1,9 milijarda. Na aukciji 28. studenoga, pak, Ministarstvo je željelo 900 milijuna kuna, a banke su ga zasule sa 3,6 milijarda, koje u Vladi nisu uzeli. 

   Kako je novac jako pojeftinio, Linićevo ministarstvo je ukupni dug bankarima, putem trezorskih zapisa, početkom prosinca povećalo na 15,6 milijarda kuna. To nije malo, ali treba imati na umu da je prije parlamentarnih izbora »trezorski« dug bio veći od 20 milijarda. Potvrđuje to da je Vlada ove godine smanjila proračunski deficit, koji se nakon 2005. redovito pokriva, odnosno monetizira, putem trezorskih zapisa. 

  Tvrdokorna kriza

Ipak, ukupni javni dug države – kratkoročni i dugoročni – povećan je do kraja studenoga na 170 milijarda kuna. Većinu tog duga Vlada vraća na daleko skuplji način. Povremeno izdaje državne obveznice i prodaje ih uz kamate koje su u siječnju ove godine na tržištu preskočile 8 posto. No, sada su se i kamate na obveznice prepolovile te se u prosincu kreću od 3,1 do 4,6 posto. Razlog je održavanje hrvatskoga kreditnoga rejtinga, a ponajprije ovogodišnje smirivanje nervoze u eurozoni, smatra misija MMF-a u najnovijem izvješću o Hrvatskoj. 

   Međutim, to što se Vlada zadužuje uz povijesno niske kamate na trezorce ne treba smatrati velikim uspjehom, jer on ima i svoje naličje. Banke se guraju u redu za davanje kredita Liniću, ali su istodobno zavrnule slavine gospodarstvu koje im je »rizično«. Poduzeća za komercijalne kredite moraju plaćati najmanje osam posto kamata. Sve je to potvrda tvrdokorne ekonomske krize. Prema podacima bečke Erste grupe, banke su iz Hrvatske tijekom godine dana izvukle oko 30 milijarda kuna u devizama, u sklopu svog razduživanja prema majkama. Ostatke ostataka, pak, preusmjeravaju od gospodarstva i građana prema državi – iako svi tvrde da nas samo privatni sektor može izvući iz krize.