Dan nakon presude Sanaderu, koju su detaljno proučili, iz MOL-a poručuju kako je niz tvrdnji izrečenih u presudi, koje se tiču njihove kompanije, netočan te će, bude li potrebno, najavljuju, poduzeti i međunarodne korake. Osim toga, tajanstveno najavljuju, »MOL će uskoro pružiti detalje o svojim razlozima za zabrinutost«. 

   »MOL ne želi komentirati dosadašnje i buduće optužbe protiv bivšeg premijera Republike Hrvatske koje se ne odnose na kompaniju. Međutim, kad je riječ o optužbama koje se odnose na MOL, proučili smo napomene i komentare poštovanog suda u objašnjenju presude. Zabrinjavaju nas neke izjave te određene netočne tvrdnje u argumentaciji prvostupanjske presude te se nadamo da će one naknadno biti korigirane. Prije svega, ističemo da sudu nije dostavljen niti jedan relevantan dokaz koji bi podržao optužbe koje se odnose na MOL. Nadalje, niz napomena koje se odnose na Ininu upravljačku strukturu te na upravljačke procedure i postupke unutar MOL-a, a u vezi s Inom, jednostavno nisu točne«, navodi MOL iz Budimpešte, dodajući kako će ispitati jesu li procedure poduzete u vezi s tvrdnjama protiv MOL-a u skladu s ustaljenim europskim pravnim procedurama.

Nije se dogodilo

Neke netočnosti iznjedrili su i medijski izvještaji s izricanja presude Sanaderu. »Izdvajanje plinskog biznisa iz Ine posao je protivan interesima Hrvatske. Radi se o izdvajanju trgovine plinom, dok su proizvodnja i transport i dalje ostali Ini. Trgovina plinom stvara gubitke jer ima i socijalnu notu. Ta se djelatnost izdvaja, i sve te gubitke snosi država. Već sama činjenica da sada hrvatska država snosi sto posto gubitaka trgovine plinom, umjesto 44 posto, koliko bi snosila sukladno svom vlasničkom udjelu, upućuje da je to posao protivan interesima RH«, dio je izlaganja suca Ivana Turudića iz presude Ivi Sanaderu, iz kojeg se stječe dojam da je, a tako je prenijela i većina medija, Hrvatska uistinu od Ine, što je bio Sanaderov plan u dogovoru s MOL-om, otkupila gubitaški plinski biznis. To se nikad, međutim, nije dogodilo. 

   Početkom 2009. godine ugovorom o plinskom poslovanju dogovoreno je da će država otkupiti podzemno skladište plina Okoli za 514 milijuna kuna, što je i učinjeno, no nikad nije realiziran dogovor da država od Ine preuzme i gubitašku trgovinu plinom, dok bi daleko profitabilnija poizvodnja plina ostala u Ini.

MOL se želio riješiti trgovanja plinom, uz opravdanje kako će Hrvatska, na državnoj razini, lakše s Rusijom pregovarati o količinama ruskog plina, dok je svoj kredit Ini dodatno uvjetovao prebacivanjem plinskog trgovanja u okrilje hrvatske države.

Kako se moglo čuti i tijekom suđenja Sanaderu, MOL-ov prijedlog Vladi bio je da se ili odobri povećanje cijena plina za građanstvo, ili da se plinski biznis izdvoji iz poslovanja Ine. Osnovni je problem s plinom bio, naime, što se plin uvozio po višoj cijeni, a prodavao po reguliranoj cijeni koju je određivala Vlada.