Povoljnih kredita za poduzeća nema, a ukupno su nenaplativi krediti građana i poduzeća utrostručeni u četiri godine. Tijekom 12 mjeseci, od lanjskog do ovogodišnjeg srpnja, banke su iz Hrvatske iznijele kapitala u vrijednosti od 8,4 posto hrvatskoga BDP-a, što znači oko 30 milijardi kuna
ZAGREB Vlada očekuje da će privatna i javna poduzeća povećati ulaganja u gospodarstvo i tako izvući Hrvatsku iz recesije već iduće godine. No, najnoviji podaci Fine pokazuju da domaća poduzeća sve teže spajaju kraj s krajem, a za investiranje im ostaje sve manje novca. Stanje bi bilo bolje kad bi poduzeća mogla dobiti izdašnije i povoljnije kredite iz banaka, ali one zatvaraju slavine i povlače kapital iz Hrvatske.
Ako se zbroje financijski rezultati svih hrvatskih poduzeća, njihova bruto dobit u prvih devet mjeseci ove godine smanjila se za 5,6 posto, a svaka druga tvrtka posluje s gubitkom. Fina kaže da su poduzeća prijavila 459 milijarda kuna prihoda i 434 milijardi rashoda, što znači da je njihova dobit prije oporezivanja smanjena, a ukupno iznosi 25 milijarda kuna.
Nepovoljno okruženje
Građani i tvrtke ne mogu otplatiti 40 milijardi kuna kredita, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke za kraj rujna ove godine. Budući da ukupni krediti banaka iznose nešto više od 287 milijardi kuna, udio loših ili nenaplativih kredita porastao je iznad 14 posto (14,05 posto). Unutar tih nenaplativih 40 milijardi, gotovo 28 milijardi kuna otpada na tvrtke, pa je udio loših kredita u tom sektoru dosegnuo čak 24,4 posto, budući da je ukupno tom sektoru odobreno 114,3 milijarde kuna kredita. To znači da svaku četvrtu kunu koju bankama duguju – tvrtke ne mogu vratiti. Predviđa se da će se u tom segmentu naplata i dalje pogoršavati.
Od ukupno 125,8 milijardi kuna kredita odobrenih građanima, taj sektor ne može otplatiti 11,8 milijardi kuna ili 9,4 posto. Građani dakle ne mogu vratiti svaku desetu uzajmljenu kunu. Dvije najveće skupine kredita odobrenih građanima su stambeni krediti, te skupina tzv. ostalih u koju ulaze potrošački, gotovinski, minusi i svi osim auto, hipotekarnih i kartičnih kredita koji se prate odvojeno. Unutar stambenih, neplativih je 5,9 posto kredita. Dakle, iako se pogoršava, naplata je kod stambenih kredita još uvijek zadovoljavajuća, dok je unutar »ostalih«, u koje, kako smo naznačili, ulaze gotovinski, potrošački, minusi itd., skor znatno pogoršan pa je tu nenaplativo gotovo 13 posto kredita. Iako u ukupno nenaplativih 40,36 milijardi kuna kredita bankama, još ulaze i državne jedinice i ostali sektori, njihov je udio gotovo zanemariv.
Za usporedbu, krajem 2008. godine, dakle na početku krize, banke su imale odobrenih 252,7 milijardi kuna kredita, od čega je loših ili nenaplativih bilo 12,5 milijardi ili niti 5 posto. Nenaplativi su krediti međutim u te četiri godine više nego utrostručeni, odnosno s 12,5 milijardi povećani su na sadašnjih 40,36 milijardi kuna. (A. D. M.)
Vodeći poslodavci u zemlji kritizirali su prošlog tjedna Vladu da poreznom presijom dodatno iscrpljuje poduzeća, pa su je pozvali na reforme, osobito u javnom sektoru. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je prošlog tjedna nastavak tih reformi. Vlada najavljuje da će iduće godine osloboditi od poreza na dobit sve poduzetnike koji će je ponovno investirati u poduzeća i zapošljavanje ljudi.
Međutim, okolnosti u hrvatskom okruženju ne idu u prilog povećanju ulaganja. Gospodarstva 17 članica eurozone opet su utonula u recesiju, jer najnoviji podaci Eurostata pokazuju da već dva tromjesečja za redom bilježe blagi pad. Banke se istodobno razdužuju i dovode do kreditne suše posvuda, pa i u Hrvatskoj.
Previsoke kamate
Poduzetnici i banke pokazuju sve manji interes i za ovogodišnje povoljne kredite HBOR-a, prema modelu podjele rizika između bankara i države, kojima su kamate upola manje od komercijalnih. Državna razvojna banka je od proljeća održala pet aukcija za te kredite, ali na tri posljednje aukcije, uključujući i prošlotjednu, banke su uzele manje kredita nego što im je HBOR ponudio.
