Ima liječnika koji već u 14 sati napuste radno mjesto i odu raditi »u fušu«. Ministar Ostojić smatra da će se dnevnim praćenjem rada racionalizirati poslovanje bolnica
ZAGREB Bolnički liječnici od iduće bi godine mogli imati problema ako budu ranije odlazili s posla i imali slabiji učinak od svojih radnih kolega. Informatizacija bolnica omogućila je on-line praćenje rada svakog pojedinog liječnika, što znači da će uprave svih 50-tak bolnica Hrvatskoj imati uvid u praktički svaki korak svojih zaposlenika.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić naveo je on-line evidenciju rada liječnika kao jedan od elemenata kojim će se postići racionalnije poslovanje bolnica. Poznato je da u svakoj bolnici ima liječnika koji već u 14 sati napuste radno mjesto i odu u privatnu polikliniku gdje rade »u fušu«. Hoće li, i kada, e-kontrola rada liječnika postati obvezna u svakoj bolničkoj ustanovi, ministar nije odredio, no neke su bolničke uprave već iskoristile resurse koji su im na raspolaganju i povele više računa o tome tko, koliko i što radi na njihovoj ustanovi.
Kraće liste čekanja
– Nemamo ništa protiv e-kontrole rada liječnika, ako će se to adekvatno odraziti na njihove plaće. Ne vjerujem da je cilj »hvatanje« onih koji ne rade, jer i danas šefovi odjela i ravnatelji to mogu kontrolirati. Ovu mjeru treba usmjeriti na to da se dobre liječnike dobro i plati – zaključuje Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
U KBC-u Zagreb još od početka 2012. godine pojedini zavodi i klinike putem bolničkog informatičkog sustava kontroliraju koliko pojedini liječnik dnevno pregleda pacijenata, s kakvom dijagnozom, i kolika mu je prosječna potrošnja po pacijentu. Na nekim zavodima takva je kontrola već dovela do bitno racionalnijeg poslovanja i kraćih lista čekanja, ističe ravnatelj KBC-a Zagreb, Zlatko Giljević.
– Više naših zavoda i klinika kontrolira učinak rada liječnika. Dnevno obračunavamo koliko je koji liječnik napravio, koliko je pregleda imao u ambulanti, koliko je pacijenata obradio, koliko su im dijagnoze komplicirane. Isto tako, pratimo broj kreveta i potrošnju lijekova po svakom liječniku, kontroliramo koliko je tko potrošio i onda u mjesečnoj analizi uspoređujemo gdje je koji liječnik u odnosu na standarde – objašnjava Giljević. Jednom mjesečno, na razini klinike rasprave se rezultati takve analize. Rezultat je takve kontrole, veli ravnatelj Rebra, impresivan: na jednom su od zavoda KBC-a Zagreb zahvaljujući on-line kontroli rada desetak liječnika liste čekanja na isti pregled smanjene s početnih šest mjeseci na najviše dva mjeseca.
Argumenti i alati
Od iduće godine, u KBC-u Zagreb provjeravat će se i kvaliteta, a ne samo kvantiteta rada liječnika. Računat će se, veli Giljević, ne samo koliko pacijenata obradi pojedini liječnik već i težinu i kompliciranost svake dijagnoze. Vodit će se računa i o tome radi li liječnik i na Medicinskom fakultetu, ili ne. Sankcije prema neradnicima zasad nisu definirane, a ravnatelji očekuju da će se one propisati na nacionalnoj razini.
– Sad smo u poziciji da pratimo rad naših ljudi, dajemo im dokaze i ispravljamo eventualne pogreške. Imamo sve argumente i alate da liječniku kažemo koliko je napravio i kaznimo ga ako je podbacio. Sankcije mora definirati ministar, jer po Zakonu o radu danas nemamo mogućnost nekom rezati plaću jer nije ispunio normu – veli ravnatelj Rebra.
Ravnatelj KB Dubrava, Dragan Korolija Marinić, još se nije pozabavio učinkom svojih liječnika. »Činjenica je da sad imamo mogućnost praćenja broja pregleda u ambulanti, broja operacija po liječniku, sve je to u svakom trenutku on-line dostupno. Pregledat ćemo te podatke krajem godine, kako obično radimo«, veli Korolija Marinić, koji se slaže da sankcije moraju biti jasno propisane i jednake za sve bolnice.
On-line kontrola rada liječnike smeta daleko manje od pokušaja kontrole ulaska i izlaska iz bolnice, koju je sredinom prošle godine u KBC Sestara milosrdnica uveo tadašnji ravnatelj Krešimir Rotim. On je bio prvi i jedini ravnatelj bolnice koji je, na opće negodovanje zaposlenih, uveo papirnatu evidenciju dolaska i odlaska s posla, pa su svi liječnici, medicinske sestre, šefovi klinika, čistačice i ostali zaposlenici svakodnevno morali pisati vrijeme dolaska i odlaska s posla.
