OPATIJA Situacija u Hrvatskoj je teška, a iduće će godine biti još teža. Dobro je što naši kapaciteti ni izbliza nisu iskorišteni, i da se tu se samo malo bolje organiziramo, za godinu ili dvije mogli bismo postati najbrže rastuća zemlja u Europi, rekao je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić na otvorenju tradicionalnog savjetovanja ekonomista koje je u srijedu počelo u Opatiji.

Jurčić veli da nam je jedina prepreka pristup koji imamo, stoga je nužna promjena modela. Dodaje da inflacija raste, a ona je nevidljiv porez na građane. 

  – Strane investicije su dobre ako dođu u okviru koncepta i strategije razvoja, ali ono što smo mi radili, tvornice prodavali strancima, to mi se ne čini razumnim. Mi smo tuđim novcem kupovali tuđu robu. Monopolski profiti koji su mogli ostati tu, otišli su van. Sada imamo višak novca u bankama, i logično je da ga banke majke izvlače van, veli Jurčić.

Kaže da u europskim fondovima gledamo spas, ali nas oni neće spasiti. Nacionalni kapital i nacionalne investicije su temelj, a EU-fondovi mogu doći kao nadgradnja. Iz njih možemo povući do 1,5 milijardu eura, ali to da će nas oni spasiti je iluzija, kaže Jurčić. Napominje da kada je došlo do krize, da su se sve zemlje skoncentrirale na proizvodnju, nema veze što su možda neoliberalne. Stranac ništa ne donosi badava, zaključio je Jurčić. 

  Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu rekao je da je rebalans proračuna nužan, jer je povećan dio tekućih rashoda za plaće, kamate i socijalu, a kao i uvijek, smanjit će se ono što je najbitnije – investicije. Ono što će se sigurno pokušati, kaže, vjerojatno su opet investicije u javna poduzeća, ako već privatnih nema. To je moguće, ali ima svoju cijenu jer većina tih javnih poduzeća nisu troškovno restrukturirana. Očekuje se daljnja privatizacija te monetizacija. Ceste su preinvestirane i dio ih traži tekuću likvidnost jer je riječ o nelikvidnoj imovini. To je, kaže, naša 2013: socijalnih slučajeva bit će sve više.