Grčić: Hrvatsku čeka 14 milijardi eura

Očekuje se da će se EU fondovi iskoristiti za gotovo sve najveće investicije: obnovu pruge Rijeka – Zagreb, izgradnju odlagališta otpada diljem zemlje, vodoopskrbu velikih gradova te niz regionalnih projekata kroz poslovne i turističke zone

RIJEKA Hrvatska će iz strukturnih fondova EU godišnje moći crpiti i do 1,5 milijardi eura. Očekuje se da će financijska omotnica za Hrvatsku u idućem europskom proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine iznositi deset milijardi eura, a zajedno s potporama za poljoprivredu i ruralni razvoj i do 14 milijardi eura.

To znači da imamo priliku u sedam godina dobiti cijeli jedan godišnji proračun od 120 milijardi kuna besplatno i bespovratno! Zamislite kakav efekt bi to za Hrvatsku postiglo! Naravno, nećemo uspjeti iskoristiti sve, ali moramo iskoristiti maksimum – poručio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Branko Grčić s Regionalnog dana EU fondova u Rijeci. 

 Spori, ali dostižni

Grčić je izjavio da je iskorištenost pretpristupnog IPA fonda donedavno iznosila svega tridesetak posto, a otkako je nova Vlada preuzela posao, iskorištenost je narasla na čak 67 posto. To je sjajan, respektabilan rezultat, i ako tako budemo radili i kad uđemo u EU 1. srpnja 2013. godine te na raspolaganju budemo imali strukturne europske fondove, to će biti velik uspjeh, rekao je Grčić.  

On je kazao da je iz IPA fonda Hrvatska iskoristila dosad oko 970 milijuna eura, a nakon ulaska u EU očekuje se da će se fondovi iskoristiti za gotovo sve najveće investicije u Hrvatskoj: obnovu pruge Rijeka-Zagreb, pri čemu je riječ o zaista velikim iznosima, izgradnju odlagališta otpada diljem zemlje, vodoopskrbu velikih gradova te niz regionalnih projekata u prvom redu kroz poslovne i turističke zone. 

  Potpredsjednik Grčić poručio je prisutnima iz lokalne i regionalne samouprave te nevladinog sektora da se na vrijeme pripreme za alokaciju projekata i edukaciju, jer administrativne procedure i barijere EU su velike, i samo za reautorizaciju institucija nakon pristupanja 1. srpnja iduće godine trebat će nekoliko mjeseci pauze te će procesi biti spori, ali kako je rekao – dostižni. 

– Ova Vlada čini sve da zadovolji osnovne uvjete koje traži EU: prvo, jačamo svoje administrativne kapacitete. Ove godine zaposlena su 232 nova stručnjaka, iduće godine još tristo operativaca naći će posao na EU projektima, i ukupno ćemo imati preko tisuću zaposlenih koji rade na korištenju fondova. Drugo, važno je da projekti budu na vrijeme pripremljeni, da postoji tzv. pipe-line, lista zrelih projekata, koje je moguće u tri godine doista i provesti, od papira do zadnje lopate. I treće, važno je osigurati vlastito sufinanciranje, od 15 do 25 posto, što znači da se lokalne jedinice moraju pripremiti u vlastitim proračunima da i same sudjeluju u ovom pothvatu – rekao je Grčić.  

Potencijal za zemlju

Župan Vidoje Vujić poručio mu je da će nekima sigurno trebati pomoć države za takvo sufinanciranje, a Grčić odgovara da je njegovo Ministarstvo već ove godine osiguralo 30 milijuna kuna za financijski slabe općine i njihove EU projekte, dok će HBOR biti okrenut poduzetnicima. Svima zajedno pomagat će i Europska investicijska banka, rekao je potpredsjednik Vlade. On ističe da Hrvatska već danas ima spremno projekata u vrijednosti 20 milijardi kuna, a u realizaciji su već ove godine 32 lokalna projekta, uglavnom u društvenoj infrastrukturi, vrijedna 600 milijuna eura.  

  – Proces apsorpcije novca iz EU fondova bit će izuzetno težak. Nitko i ne tvrdi da je to lako. No, nemojmo se bojati, svaki građanin Hrvatske može pronaći sebe u EU fondovima, svi od toga možemo imati koristi. Ta su sredstva za našu zemlju fenomenalni potencijal. Iskoristimo ih – izjavio je Grčić na skupu na kojem je održan niz radionica s korisnim savjetima za potencijalne korisnike strukturnih fondova EU. 

    » CZGO – 23 milijuna eura  » vodoopskrba Križ Potok Lokve  » sportski centar Platak  » Lječilište Veli Lošinj

    » vodoopskrba i odvodnja – 100 milijuna eura  » infrastruktura  » kultura  » turizam 

 – Od 1. srpnja 2013. godine sve će se promijeniti. Nabolje? Ovisit će o nama samima – rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel. Po njemu, strateški ciljevi EU za razdoblje do 2020. poklapaju se s hrvatskim ciljevima – to je razvoj inovacija, obrazovanja, energetike, mobilnosti, konkurentnosti, borba protiv siromaštva… Na tome ćemo i mi raditi, ali ne zbog EU, nego zbog nas samih, kazao je Obersnel. 

Grčić je komentirao i »packe« koje je dobio od europskog povjerenika za proširenje, a koje ga nisu previše uznemirile: »Dobivamo signale od Europske komisije, istina je, ali riječ o kontinuiranom procesu. Naravno da Hrvatska neće dobiti novac ako ne bude dobro pripremljena, to je jasno svima. Stoga to nije ništa novo ni čudno«, rekao je. 

Novac ne pada s neba

Na skupu u hotelu Jadran sudjelovao je i britanski veleposlanik David Arthur Slinn koji je kazao da je pred Hrvatskom golema prilika, za koju međutim treba biti dobro pripremljen: 

– Iznenađenje: novac u EU ne pada s neba, ništa ne dolazi za ništa. Morate razvijati procedure i kapacitete, iskoristite što možete, jer inače ćete izgubiti. Stvari jesu komplicirane, ali posao je vrijedan truda – poručio je Slinn. Rekao je da je prije dva dana bio u Vukovaru, gdje s puno entuzijazma žele sudjelovati u EU priči, a ako mogu u poratnom Vukovaru, sigurno možete i vi ovdje, u najrazvijenijoj regiji u Hrvatskoj«, kazao je britanski veleposlanik. Ukazao je na primjer Poljske, koja se odlično snašla u korištenju fondova, a sad je red da i Hrvatska učini isto, kazao je predstavnik Britanije.   – Naš je zajednički cilj da Hrvatska bude uspješna članica EU – zaključio je.

Grčić: Hrvatsku čeka 14 milijardi eura

&nbsp;Spori, ali dostižni

Potencijal za zemlju

&nbsp;

Novac ne pada s neba

Lidlova super ponuda

Spori, ali dostižni