U HNB–u vele da se rast industrijske proizvodnje vidljivo usporio, kod građevinske aktivnosti nastavila se kontrakcija, povjerenje potrošača je pogoršano, neizvjesnost u međunarodnom okruženju je sve veća, a intenzivirala su se i negativna kretanja na tržištu rada
RIJEKA Ukupna gospodarska kretanja i dalje ne upućuju na početak oporavka, poručili su iz Hrvatske narodne banke, čiji je Savjet u utorak zasjedao te informirao o najnovijim kretanjima u domaćoj ekonomiji. U HNB–u vele da se rast industrijske proizvodnje vidljivo usporio, kod građevinske aktivnosti nastavila se kontrakcija, povjerenje potrošača je pogoršano, neizvjesnost u međunarodnom okruženju je sve veća, a intenzivirala su se i negativna kretanja na tržištu rada. Pritom se zaposlenost nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati. Kretanja na tržištima u eurozoni pozitivno su djelovala i na premiju rizika Hrvatske, no unatoč tome, i dalje smo u lošijem položaju u usporedbi s većinom posttranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe. Ukupan bruto inozemni dug na kraju kolovoza iznosio je 45,8 milijardi eura. Što se tiče javnih financija, u HNB-u kažu da su prihodi konsolidirane središnje države tijekom prvih osam mjeseci bili 3,3 posto viši u odnosu na isto razdoblje lani. Rashodi pak konsolidirane središnje države povećali su se za 1 posto iako je proračunom za 2012. predviđeno njihovo značajno smanjenje, primjećuju u središnjoj banci. Ukupni fiskalni manjak smanjen je za 1,5 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje lani te je u razdoblju od siječnja do kolovoza iznosio 8,7 milijardi kuna. Pritom je manjak uglavnom financiran novim zaduživanjima, pa je dug središnje države nastavio snažno rasti i dosegnuo je na kraju kolovoza 173,3 milijardi kuna, što je povećanje od 19,4 milijardi kuna u odnosu na kraj 2011, poručuju iz HNB-a te dodaju da je rast rashoda ponajprije određen rastom inozemnih i domaćih kamata i rastom rashoda za socijalne naknade. – Pritom je rast socijalnih naknada ponajviše uvjetovan porastom rashoda za zdravstvo kao i blagim porastom troškova za isplatu mirovina. Zabilježen je i porast rashoda za zaposlene, unatoč planovima Vlade o njihovu smanjivanju, zbog kontinuiranog povećavanja broja zaposlenih u državnim i javnim službama kao i blagog rasta njihovih plaća, upozorili su iz Hrvatske narodne banke na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem.
