Njemačka još nije odlučila o (ne)otvaranju svog tržišta, a u Italiji »u ovom trenutku nema nikakvih naznaka restrikcija u pogledu uključivanja hrvatskih državljana na tržište rada«
ZAGREB »Nije moguće predvidjeti razmjere migracije iz Hrvatske, ali ranije iskustvo pokazuje da postoji vjerojatnost značajnog priljeva potencijalnih radnika u Veliku Britaniju nakon pristupanja Europskoj uniji ako tržište rada ostane otvoreno«. Ovim je riječima britanska vlada nedavno objasnila svome parlamentu i javnosti zašto i nakon 1. srpnja 2013. godine namjerava zadržati ograničenja za zapošljavanje radne snage iz Hrvatske, pogotovo kad su u pitanju ljudi s nižim obrazovanjem.
Oprezni Britanci
Sve zemlje članice EU-a imaju pravo i nakon ulaska Hrvatske zadržati postojeća ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika. Te mjere mogu trajati od dvije do najviše sedam godina nakon pristupanja. Hrvatska smije uzvratiti na isti način – ograničiti zapošljavanje europskih radnika iz država koje su primijenile restrikcije na Hrvatsku.Unatoč tome što se datum ulaska u Uniju približava, sve zemlje još nisu donijele odluku o tom pitanju. No, Velika Britanija još je ranije najavila da će ograničenje primijeniti na svaku buduću članicu, iako je službeni stav vlade u Londonu da imaju malo razloga vjerovati da će, nakon pristupanja, hrvatski građani pohriliti na Otok. Ipak, oprezni Britanci pozivaju se na ranija iskustva, primjerice, s Poljacima, Rumunjima i Bugarima, ali i Litvancima. Britanske vlasti svjesne su da je Hrvatsku teško uspoređivati s Poljskom ili Rumunjskom koje imaju daleko više stanovnika. No, upozoravaju na primjer Litve čija je populacija manja od hrvatske, ali je broj državljana Litve koji žive u Britaniji porastao gotovo deset puta otkad je Litva ušla u EU. Iz analize nadležnih britanskih tijela jasno je i to da će visokokvalificirani radnici i dalje bez posebnih poteškoća moći dobiti radne dozvole te da London više brine mogući dotok nekvalificirane i niskokvalificirane radne snage što je i glavni razlog zadržavanja postojećih ograničenja.Onima koji traže posao bit će, međutim, još važnije kako će se prema njima postaviti zemlje koje su tradicionalno privlačile hrvatsku radnu snagu. Slaže se s time i ekonomski stručnjak Damir Novotny koji procjenjuje da bi, primjerice, Njemačka, Austrija ili Italija mogle ako ne sasvim otvoriti svoja tržišta rada, onda barem olakšati i pojednostaviti zapošljavanje radnika iz Hrvatske.
Njemačka nas treba
– Te zemlje trebaju našu radnu snagu, kao i dosad. U Njemačkoj su jako traženi sezonski radnici, primjerice, u sezoni branja jagoda i šparoga. U Italiji su naši ljudi traženi u uslužnim djelatnostima, ističe Novotny koji smatra da bi to moglo biti rizično za hrvatsko tržište kojemu bi, u nekim segmentima, moglo nedostajati radne snage.Njemačka, kao jedna od najprivlačnijih destinacija za hrvatske radnike, zasad još nije donijela odluku o (ne)otvaranju svog tržišta, kazali su nam u njemačkom Veleposlanstvu, napomenuvši da se tim pitanjem u Njemačkoj bavi više nadležnih resora. Podsjetimo, samo prošle godine čak 15 tisuća hrvatskih državljana predalo je zahtjev za radnu vizu za tu zemlju. S druge strane, u Veleposlanstvu Italije, na naš upit, kažu kako »u ovom trenutku nema nikakvih naznaka restrikcija u pogledu uključivanja hrvatskih državljana na tržište rada u Italiji«.Moguće je da će zemlje koje su u krizi lakše otvarati svoja vrata za novu članicu jer malo toga mogu izgubiti: kod njih je ionako previše nezaposlenih da bi hrvatski radnik u njima okušao sreću, a s druge strane, neograničavanjem pristupa hrvatske radne snage, spriječit će da jednake restrikcije Hrvatska nametne njihovim građanima. Međutim, s obzirom i na situaciju na hrvatskom tržištu rada, malo je vjerojatno da bi se mogao dogoditi masovni migracijski val.»Ako i otvore svoja tržišta, neće to imati bitan učinak. Niti će oni hrliti ovamo, niti ćemo mi hrliti k njima«, zaključuje Novotny.
