Cilj je akcijskog plana provedbe razvojne strategije PGŽ da se najveći dio tih sredstava, 30 posto, uloži u ravnomjerni regionalni razvoj PGŽ, no gotovo jednako toliko – u ljudske resurse, te zaštitu prirode i okoliš
RIJEKA Devedeset investicija pobrojanih u Katalogu investicija Primorsko-goranske županije financijski je teško ukupno 3,7 milijardi kuna, a cilj je akcijskog plana provedbe razvojne strategije PGŽ da se najveći dio tih sredstava, 30 posto, uloži u ravnomjerni regionalni razvoj PGŽ, no gotovo jednako toliko – u ljudske resurse, te zaštitu prirode i okoliš. Objavili su to na redovitom press kolegiju župan dr. Vidoje Vujić i pročelnik Odjela za razvoj dr. Ljudevit Krpan.
– Ne očekujemo čuda od EU, ali već u 2013. i 2014. godini PGŽ planira Europskoj uniji kandidirati projekte vrijedne oko milijardu kuna, i nadamo se da ćemo u tom biti uspješni. Znamo da svi zajedno moramo biti više odlučni i više stručni nego dosad, a i još čvršće se suprotstavljati svakome tko koči poduzetništvo i inicijativu – izjavio je župan Vujić.
Najveći EU projekt u PGŽ još uvijek je financiranje CZGO Marišćina, za koji je dobiveno 22 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupno je trenutno u provedbi 17 projekata vrijednih 80 milijuna eura, sa sedam različitih partnera.
Pročelnik Ljudevit Krpan ističe da u PGŽ računaju da bi od spomentih 3,7 milijardi kuna investicija oko 40 posto mogla financirati EU putem strukturnih fondova nakon 1. srpnja iduće godine. Tridesetak projekata upravo je u fazi evaluacije, za još 42 tek se čeka raspisivanje natječaja, a svakako je dosad najizdašniji bio IPA fond EU, kaže Krpan.
U Katalogu investicija praktički su navedeni svi najveći projekti vezani uz razvoj ove regije – od nove ravničarske pruge do pruge Rijeka-Trst, potom novi kraci riječke zaobilaznice uključujući drugu cijev tunela Učka, te trasa od Veprinca do Grobnika, te od Križišča do Žute Lokve, potom slijedi razvoj poslovnih i turističkih zona, energetski projekti, gradnja ostale infrastrukture – škola itd. One prometnice koje mogu biti koncesionirane kao komerijalne, gradit će se naravno uz pomoć privatnih investitora, a druge, manje komercijalne, kao što su ceste u Gorskom kotaru primjerice, putem EU fondova, najavio je Krpan.
– Najveći projekt trenutno je Platak, a za mjesec dana očekujemo potpisivanje prvih ugovora i početak realizacije projekta. U suradnji smo sa Slovencima, koji su za svoju Planiku dobili 42 milijuna eura bespovratnih EU sredstava – kaže župan Vujić.