Cilj je ukrasti ono što možeš prodati. Prije desetak godina otimali su mobitele. Opća kriza u mnogih građana, dovela je do otvaranja velikog broja poslovnica za otkup zlata, pa su i lopovi na to reagirali, kaže odvjetnik Milenko Škrlec
RIJEKA - Statistički podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je u Primorsko-goranskoj županiji u porastu broj drskih krađa (za pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje), a razbojništava za više od 13 posto. Povrh tih podataka, i površnijem pratitelju događanja jasno je da su već neko vrijeme glavna meta napadača građani koji nose zlatni nakit, poglavito u uličnim prepadima, a posljednji slučaj s Pehlina pokazuje da je, čak i kada je u pitanju razbojništvo u kući, prvenstveni cilj pljačkaša može biti oteti upravo lančiće žrtvi. Policija o tome zasad ne iznosi podrobnije podatke, no dojam je da je veliku prevagu kod uličnih prepada kao meta – naspram novčanika, mobitela i drugog – odnio nakit, zlatnina, pa čak i nakon ljeta kada je ipak malo teže napadaču oteti lančić žrtvi.
Kriza i zločin
– Porastu određenih kaznenih djela uvijek kumuje opća situacija. Ekonomsko-socijalna situacija formira vrste kaznenih djela – komentira stanje Milenko Škrlec, sada poznati riječki odvjetnik, a nekad sudac riječkog Općinskog i Trgovačkog suda.
Marijan Marić Glažar (64), po život opasno ranjen nožem u svojoj kući na Pletencima u napadu razbojnika, dobro se oporavlja; jučer je iz šok-sobe, gdje je bio smješten nakon operacije, prebačen na odjel. Pri svijesti je i njegovo je zdravstveno stanje stabilno, priopćili su jučer liječnici.
– Nije više u šok-sobi. Liječničko osobe mi je poručilo da mu donesem pribor za osobnu higijenu. Sve je bolje – rekla nam je sa smiješkom njegova supruga Dušanka, zadovoljna oporavkom supruga.
– Cilj je ukrasti ono što možeš prodati, što bolje i što lakše. Prije desetak godina bilo je učestalo otimanje mobitela; imali su cijenu na ilegalnom tržištu. Danas su mobiteli pristupačniji, pa su rijetka takva ulična razbojništva. Opće stanje, loše materijalne prilike u mnogih građana, dovelo je do otvaranja velikog broja poslovnica za otkup zlata. Ljudi, nažalost, prodaju obiteljsko zlato kako bi mogli živjeti. Onima sklonima devijantnom ponašanju najlakši je obrazac ponašanja: otmeš žrtvi lančić, odeš u poslovnicu za otkup zlata i za pet minuta si se riješio predmeta kaznenog djela, kaže Milenko Škrlec.
Praksa je takva da za jedan-dva lančića nitko u otkupljivačnicama u Hrvatskoj neće postavljati pitanja o porijeklu predmeta, niti tražiti osobne podatke.
– Policija ne može kontrolirati svaku poslovnicu za otkup zlata i tko sve tamo dolazi, napominje riječki odvjetnik.
– Nekada su bile mjenjačnice na udaru razbojnika. Poslije toga su se zaštitile. Onda su uslijedile serije razbojništava u malim prodavaonicama.
Tko krade aute?
No, i njih je sada sve manje. Kada su u pitanju provalne krađe, tko više provaljuje u auto da bi iz njega ukrao kazetofon ili CD-player? Takva djela su nestala. Izgubile su se i svojedobne krađe auta, poglavito »golfova«, kakvih je bilo u vrijeme rata, vozila su tada odlazila za BiH.
Odvjetnik Škrlec ukazuje da je za nekoga s onu stranu zakona zlatnina pogodna jer joj se ne može ući u trag, odnosno teže nego kada je u pitanju druga roba.
– Dok se opća situacija ne popravi, teško ćemo se riješiti ovakvih kaznenih djela. Možemo umanjiti rizik tako da se ne izlažemo. Samozaštita, oprez, najefikasnija su prevencija. Treba shvatiti da se to ne događa samo drugima, napominje Škrlec.
Objašnjava da je za razbojništvo zakonodavac predvidio kaznu od jedne do 12 godina zatvora. Ne želi prejudicirati kako će na koncu biti okvalificiran slučaj na Pletencima, ali hipotetski, ako bi tužitelji ocijenili da je, uz razbojništvo, riječ o pokušaju teškog ubojstva iz koristoljublja, napadaču se može izreći kazna do 40 godina zatvora.
