ZAGREB – Saborska većina poslijepodne je redom odbacila niz prijedloga Kluba Hrvatskih laburista, a najžešću polemiku izazvao je prijedlog ukidanja valutne klauzule, koji su SDP-ovci nazvali opasnim populizmom, na što su im Laburisti uzvratili pozivom da predlože vlastito rješenje za probleme stotina tisuća građana s kreditima vezanim za švicarski franak. 

Laburist Nikola Vuljanić uvodno je objasnio kako je riječ o pokušaju da se kroz izmjene Zakona o obveznim odnosima »zaštite sitni elementi suverenosti koji su preostali Republici Hrvatskoj«.

Ocijenio je kako je fiksiranje i vezanje tečaja kune za euro poguban za gospodarstvo, a da su krediti s valutnom klauzulom sav rizik prebacili na klijente, a bankama ostavili isključivo dobit. 

Odbacio je tumačenje da je valutnu klauzulu nemoguće ukinuti zbog visoke euriziranosti Hrvatske.

»Kao da je riječ o elementarnoj nepogodi, kao da je udario grom i jako nas eurizirao, kao da to nije nešto na što se ova i prošla vlast odlučila«, rekao je Vuljanić. Smatra da će visoka euriziranost Hrvatsku »koštati glave kad HNB i Vlada uvide da dalje tako ne ide i kažu – eto, sutra ujutro euro više nije sedam i pol, nego devet«.

Peđa Grbin (SDP) ustvrdio je, međutim, kako je riječ o iznimno opasnom, populističkom i protuustavnom prijedlogu, koji narušava slobodu poduzetništva.

Rekao je da bi ukidanje valutne klauzule ugrozilo brodogradilišta koja u američkim dolarima ugovaraju poslove i nabavljaju sirovinu, a kredite koji su ugovoreni u švicarskim francima preveo u kune u trenutku kada je franak najskuplji.

Replicirao mu je Dragutin Lesar, kazavši da vladajućima »nije bilo opasno kada su krediti razarali obitelji, kad su ti ljudi završavali pod mostovima, u šupama i štagljevima«. Naglasio je da su hrvatski građani bankrotirali jer su se Vlada i HNB pravili da ništa ne vide i ne čuju.

»Ako ovo nije dobro rješenje, a što je? Hoće li HNB moći održati tečaj kakav jest, ili će doći do eksplozije? Je li rješenje ući u eurozonu?«, pitao je Lesar.

Ustvrdio je da je bankarski sustav pokazao da nije spreman snositi teret krize koji dijele poslodavci, radnici i umirovljenici. 

»Svi snose napore da se iziđe iz krize osim banaka. Da, otvoreno priznajem, napadam bankarski sustav u Hrvatskoj, ponosan sam što sam ponudio prijedlog opasan za banke«, poručio je Lesar.

Grbin mu je na to uzvratio kako »priča o nečemu o čemu nema pojma« te da »ne brine o građanima, nego brine o propasti zemlje«, na što ga je predsjednik Sabora Josip Leko upozorio da ne smije vrijeđati zastupnike. 

Da Vlada ne čini ništa kako bi zaštitila građane smatra i Boro Grubišić (HDSSB). 

»Vlada je prepustila naše građane na milost i nemilost bankama, u kojima Hrvati štede 160 milijardi kuna«, rekao je Grubišić.

Dodao je kako je očekivao da će Vlada najaviti vlastito rješenje, kao kod drugih oporbenih prijedloga, ali da se to nije dogodilo jer »banke očito imaju svoje zastupnike u Vladi«.

Grubišić je rekao i kako »ima informacije da neki članovi Vlade dobivaju kredite za svoje firme«. »Upetljano je tu i Croatia osiguranje, svašta tu ima i normalno da nitko u Vladi nije zainteresiran«, rekao je zastupnik HDSSB-a Grubišić. 

 U obranu poslovnih banaka stao je HDZ-ovac Ivan Šuker. 

»Hvala dragom Bogu da nijedna hrvatska banka, nijedna financijska institucija u jeku financijske krize nije došla u krizu, jer da se to dogodilo, mi bismo danas ovdje pričali jednu sasvim drugačiju priču«, rekao je Šuker.

Kazao je i da je svojedobno, kao ministar financija, zajedno s tadašnjim guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim, građane upozoravao na rizik zaduživanja u švicarskom franku. 

»Kad je nešto enormno visoko ili enormno nisko, sve što je izvan određenih gabarita je opasno i to se, nažalost, dogodilo građanima koje su privukli krediti u švicarcima s vrlo niskom kamatnom stopom«, rekao je Šuker.

Laburisti su predložili, a Vlada i vladajuća većina odbili, i prijedlog izmjena Zakona o zračnim lukama, kojima bi se radnicima Zračne luke Zagreb omogućilo stjecanje do 10 posto udjela u temeljnom kapitalu tvrtke.

Laburisti su podsjetili kako je riječ o primjeni zaključka koji je 2011. donijela tadašnja Vlada Jadranke Kosor, a po kojem su nadležna ministarstva bila dužna pripremiti provedbu tog zaključka prije potpisivanja koncesijskog ugovora.  

Obrazloženje Vlade da je riječ o zaključku bivše Vlade koja su ministarstva propustila provesti, Lesar je protumačio kao dokaz da je Vlada odustala od radničkog dioničarstva u profitabilnim državnim tvrtkama.

Još jednom je podsjetio da Vlada kasni s prijedlogom strategije upravljanja državnom imovinom.

Vladajući su odbili i prijedlog Laburista da se minimalna plaća do lipnja iduće godine utvrdi kao 40, umjesto 39 posto prosječne plaće, te da se do 2017. postupno poveća na 50 posto. 

Vanja Posavac (SDP) upozorila je da visinu minimalne plaće treba usuglasiti sa socijalnim partnerima, a kazala je i kako Laburisti nisu ponudili analizu utjecaja njihova prijedloga na tržište rada.