Bauk je naglasio kako bi u popis birača iz registra ušli svi hrvatski građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, njih oko 3.750.000, »što je puno realniji broj od sadašnjih 4.100.000 koliko imamo u popisu birača«
ZAGREB – Hrvatska će dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju, poručio je danas ministar uprave Arsen Bauk, predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakona o registru birača u prvom čitanju.
Popis birača koji se temelji na stvarnom stanju biračkog tijela, naglasio je Bauk, Hrvatskoj je nužan, budući da po evidenciji MUP-a prebivalište u Hrvatskoj ima oko 5 milijuna građana, a u isto vrijeme je oko 4,4 milijuna osoba u popisu stanovništva, odnosno oko 600 tisuća ljudi manje nego u policijskoj evidenciji.
Iz toga, istaknuo je, proizlazi i nesređeno stanje u biračkim popisima, što posebno do izražaja dolazi u dijelovima Hrvatske gdje je prije Domovinskog rata većinski živjelo srpsko stanovništvo, koje je ostalo u evidencijama prebivališta, kao i u područjima koja graniče s BiH, gdje s obje strane granice žive osobe s hrvatskim državljanstvom.
Prijedlogom novoga zakona registar birača uspostavio bi se kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije – registar birača i popis birača.
Bauk je naglasio kako bi u popis birača iz registra ušli svi hrvatski građani koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, njih oko 3.750.000, »što je puno realniji broj od sadašnjih 4.100.000 koliko imamo u popisu birača«.
Preostalih 339.650 osoba biračko bi pravo mogle ostvariti ako svoje osobne dokumente usklade sa zakonom, odnosno dobiju važeću osobnu iskaznicu, »što je i minimum koji bi država trebala zahtijevati od pojedinca«, ili da na dan izbora od nadležnog ureda državne uprave dobiju potvrdu temeljem koje se iz registra mogu upisati u popis birača.
»Na taj način Hrvatska će dobiti popis birača koji više odgovara stvarnom stanju, a s druge strane oni državljani koji nisu regulirali svoj status, odnosno svoje osobne dokumente, dobit će razlog više da to naprave, da ne budu u prekršaju«, poručio je ministar.
Registar bi se odnosio na elektroničku bazu o biračima koji imaju biračko pravo i vodio se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU).
Iako su svi saborski klubovi danas podržali nakanu uređivanja biračkih popisa, HDZ se žestoko usprotivio prijedlogu zakona o registru birača, prigovorivši Vladi da tim rješenjem želi ograničiti biračko pravo dijelu hrvatskih državljana, posebno onima koji žive izvan Hrvatske, tzv. dijaspori.
Davorin Mlakar (HDZ) Vladu je prozvao da predloženim institutom aktivne registracije zapravo želi smanjiti broj birača, posebno u dijaspori. »Nitko vam ne daje pravo da ih izbrišete iz popisa birača«, poručio je Mlakar.Neustavnima je ocijenio rješenja po kojima bi uvjet za ostvarivanje biračkog prava bio upis u registar birača. »Ne može se biračko pravo oduzeti osobama kojima je to pravo dao Ustav«, naglasio je Mlakar, ističući da je HDZ itekako zainteresiran za uređenje popisa birača, ali ne na način kako to predlaže Vlada.Ministar uprave Arsen Bauk odgovorio je kako nitko iz registra birača neće biti izbrisan, izrazivši žaljenje što HDZ ne podupire zakon ni u prvom čitanju, budući da će do njegova izglasavanja Vlada razmotriti sve prigovore i sugestije.Josip Salapić istaknuo je kako HDSSB podupire prijedlog Vlade i nakanu korigiranja biračkih popisa, kako bi zaista u Hrvatskoj znali tko može glasovati na svim izborima.No, pozvao je da se razmotri ima li institut aktivne registracije neustavne elemente koji ograničavaju biračko pravo. »Nitko od hrvatskih državljana ne smije biti uskraćen u svom biračkom pravu«, poručio je.Nada Turina Đurić najavila je potporu HNS-a predloženom zakonu, te pozvala da se, u ovo doba »posvemašnje informatizacije«, razmotri mogućnost elektronskog glasovanja na izborima, odnosno putem interneta.Na njezin stav kako je zakon dobro matematički složen replicirao je Dujomir Marasović (HDZ). »Ovo je dobro politički složeno i to je u tradiciji hrvatske političke gluposti, posebno u odnosu prema hrvatskoj dijaspori«, rekao je.Izrazio je žaljenje što je bivša, HDZ-ova vlada popustila pritiscima SDP-a, HNS-a »i drugih mudrijaša da nećemo ući u EU ako dijaspori ne skinemo broj mandata«, te se zauzeo da dijaspora u Saboru bude zastupljena isto kao i nacionalne manjine – s osam zastupnika.Boro Grubišić (HDSSB) također je HNS-u zamjerio odnos prema iseljenoj Hrvatskoj, na što mu je Nada Turina Đurić odgovorila kako u HNS-u smatraju deplasiranim slušati »prodike od stranke u kojoj ima eksperata za brojanje glasova i glasačkih kutija«. Aludirala je pritom na priznanje HDSSB-ovca Ivana Drmića da je, kada je bio u HDZ-u, sudjelovao u namještanju stranačkih izbora 2002. na kojima je na čelo HDZ-a došao Ivo Sanader.Grubišić je od predsjedavajuće Dragice Zgrebec zatražio da opomene HNS-ovu zastupnicu, koja, rekao je, svjesno obmanjuje javnost, ističući kako HSSSB nikada nije svoje vodstvo birao na nelegalan način, te poručio HNS-u da se »skrio iza skuta SDP-a kako bi dobio svojih 15 zastupnika«.Tonka Ivčević (SDP) je predloženi zakon označila kao korak naprijed u uređenju izbornog sustava i rješavanju problema koji se pojavljuju tijekom izbora.Predloženi zakon, dodala je, pozitivan je i po pitanju usklađivanja s EU, budući da rješava i mogućnost da državljani drugih država članica EU iziđu na izbore u Hrvatskoj kada se nakon ulaska u EU budu birali zastupnici za Europski parlament.I Damir Kajin (IDS) smatra da predloženi zakon treba podržati kako bi se sredio nered i uklonile nelogičnosti, napominjući da je Hrvatska jedna od rijetkih država koja ima više birača od stanovnika.Brine ga i to što ne znamo ni koliko imamo birača, niti koliko stanovnika, zapitavši se kada će javnost konačno biti upoznata s rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovnika.Ministar uprave Arsen Bauk je izvijestio kako će u prosincu ove godine biti gotovi podaci vezani za nacionalni sastav te vjeroispovijest hrvatskih građana.Za Milu Horvata (SDSS) nema dvojbe oko toga da u biračke popise treba uvesti reda, no brine ga kategorija ‘trajnog boravka’ koja nije jasno regulirana.Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) izrazio je nezadovoljstvo jer vladajući ponovno zakonska rješenja vezana uz izbore žele donijeti tek pola godine prije izbora (lokalnih), prozivajući ih da se Hrvatska još uopće nije ozbiljno počela pripremati za izbore za Europski parlament, koji bi se, po njegovu mišljenju, trebali održati isto kao i lokalni.
Popis birača sastavljao bi se nakon zatvaranja registra, a zaključivao bi se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma.Zakonska je novina i institut aktivne registracije za hrvatske državljane bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, koji žele glasovati na izborima ili na državnom referendumu.
Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore te bi samo aktivno registrirani birači mogli ući u popis birača – u inozemstvu će ih obavljati diplomatsko-konzularna predstavništva, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora odnosno referenduma.
Bauk očekuje da će se tim rješenjem smanjiti broj od 450.000 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno onih koji žive u dijaspori, i to na način da će se odrediti točna brojka onih koji se registriraju pred svake izbore, a ukloniti svaka mogućnost da se na popisu birača nađu umrle osobe.
»Time ćemo dobiti realniji broj birača zainteresiranih za glasanje u Hrvatskoj, što bi nam u nekom od sljedećih izbornih ciklusa omogućilo uvođenje nekih drugih instrumenata za ostvarivanje biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima«, poručio je.
Zakon predviđa i da će svi hrvatski državljani biti upisani na općem biračkom popisu prema mjestu prebivališta, a pripadnici nacionalnih manjina i na dodatnom biračkom popisu. Tako se želi ukinuti dosadašnja, kako je rekao Bauk, segregacija da se pripadnici manjina moraju na samom biračkom mjestu nacionalno izjašnjavati.O predloženom zakonu raspravljaju saborski klubovi.
