Rebalans se u Vladi prvenstveno tumači potrebom da se pronađe 370 milijuna kuna kako bi se pokrili dodatni gubici Brodosplita, a činjenica je da će se najveće promjene dogoditi na troškovima zaposlenih u javnim službama i državnoj upravi
ZAGREB -Hrvatska će ipak u ovoj godini imati rebalans proračuna, i Vlada će najvjerojatnije sredinom studenog, kad bude donosila proračun za sljedeću godinu, u parlament uputiti i prijedlog promjena u državnim financijama za ovu godinu.
Premijer Zoran Milanović i jučerašnju je Vladinu odluku o tome da Hrvatskoj regulatornoj agenciji (HERA) omogući da neovisna o svim utjecajima određuje cijene energenata, iskoristio da progovori o najavljenom poskupljenju grijanja. Uz napomenu da Vlada i dalje ima svoju ulogu, odgovornost i ovlasti Milanović je upozorio da se svakoj vladi kad tad obije o glavu ako previše stoje na putu tržišnim principima. Upravo se to počelo događati u Hrvatskoj. Mi ovim odlukama ne bježimo od odgovornosti, ali ne možemo biti odgovorni za kretanje cijena energenata na mediteranskom ili svjetskom tržištu. Ipak, zabijanje glave u pijesak pored takvih stvari vodi do gomilanja dugova i gubitaka te prenošenja gubitaka na one koji rade fer, kazao je Milanović. On je istaknuo da nema opravdanja za to da se u Vukovaru plaća viša, tržišna cijena, a u nekom drugom gradu, primjerice Zagrebu je znatno manja.– Dakle netko je politički arbitrirao, a to nisu socijalni kriteriji. Netko je arbitrirao i čekao zadnji trenutak da može dići galamu – naročito pred lokalne izbore. Toga više neće biti! Mi ćemo učiniti sve da pomognemo onima koji nemaju i kojima je potrebno, ali ne možemo kupovati po 10 kuna i prodavati građanima po 8 kuna jer će onda Vukovarci platiti veću cijenu u startu, a onda će još platiti i sanaciju dugova HEP-a. Dakle dva puta će platiti! Je l’ to pošteno? Nije pošteno, zaključio je premijer.
U Vladi zasad službeno ne žele govoriti o »novim« brojkama, te ističu kako je riječ o tehničkom rebalansu, jer se neće povećavati ni proračunska potrošnja niti planirani minus od deset milijardi kuna. No, to ne mijenja činjenicu da Vlada nije uspjela i da nije postigla uštede tamo gdje ih je planirala, prvenstveno na troškovima zaposlenih, što je isticala kao jedan od temelja svog ovogodišnjeg proračuna. Rebalans se u Vladi prvenstveno tumači potrebom da se pronađe 370 milijuna kuna kako bi se pokrili dodatni gubici Brodosplita, na što se u pravilima o privatizaciji država obvezala, činjenica je da će se najveće promjene dogoditi na troškovima zaposlenih u javnim službama i državnoj upravi.
Preraspodjela
Što se tiče Brodosplita nekoliko nam je ministara reklo da Ministarstvo gospodarstva tih 370 milijuna kuna ne može naći u svome budžetu, nego će se većina ministarstava morati odreći dijela novca kako bi se taj novac priskrbio. I dok pojedini ministri imaju razumijevanje za ono što im slijedi neki od njih su nam rekli i da je ministar gospodarstva Radimir Čačić ipak trebao planirati takav izdatak, te da nisu najzadovoljniji radi toga što se sada i oni koji su se držali zacrtane Vladine politike moraju odricati na štetu svojih projekata.Kad govore o prekoračenju predviđenih iznosa za plaće ministri rado ističu kako se zapravo neće dogoditi rebalans nego tek preraspodjela unutar ministarstava, jer će ministri koji nisu bili u stanju kontrolirati troškove plaća morati unutar vlastitog resora pronaći novac da pokriju razliku. Najveći proboj dogodio se u ministarstvima obrazovanja, unutarnjih poslova, zdravlja i pravosuđa, odnosno u onima koji i zapošljavaju najviše ljudi. Ministrima koji su planirali kapitalne izdatke, a oni se nisu dogodili jer se na toj stavci zbog spore realizacije dogodio podbačaj, vjerojatno će dio tog novca prebaciti na plaće. Tako će sredstva koja su trebala poticati oživljavanje građevinskog ali i nekih drugih sektora u zemlji na kraju biti potrošena na isplatu plaća. Za troškove zaposlenih kako sada stvari stoje morat će se odvojiti najmanje dodatnih 600 milijuna kuna, i to ako Vlada kako vjeruje na kraju ne bude morala isplatiti božićnice u javnim službama.
Slijedi oporbena paljba
Naši sugovornici iz Vlade ističu i to da su svjesni kako ih u parlamentu očekuje oporbena paljba jer nisu ostvarili zacrtani plan o uštedi na troškovima zaposlenih od gotovo dvije milijarde kuna, uključujući i zdravstvo, što je bio najvažniji detalj prvog proračuna Kukuriku Vlade. Oni koji su ipak bili šparni napominju da to možda i nije loše kako bi ministri koji su propustili učiniti planirano u svom resoru izvukli pouku za sljedeću godinu i kako bi shvatili da se Vladina politika mora provoditi. Ipak, već u veljači kada je proračun donesen bilo je jasno da će država teško na dodacima, ugovorima o djelu i prekovremenim satima uštedjeti planiranih dvije milijarde kuna. U svibnju je to priznala i Vlada i krenula je u rezanje prava u javnom sektoru, prije svega božićnica i regresa te je predložila drukčiji obračun naknada za prijevoz. S državnom upravom je to i postigla, ali javne službe su odbile prijedlog i jesenski rebalans proračuna zadnji je popravni za Vladu ukoliko želi deficit zadržati ispod deset milijardi kuna. Predložak je to i za proračun za sljedeću godinu u kojem su troškovi zaposlenih što se isplaćuju iz državnog proračuna, bez zdravstva, trebali biti za oko 600 kuna niži od ovogodišnjeg plana. Kako je plan prebačen za 600 milijuna kuna, ministre uz posao na rebalansu čeka i priprema proračuna za 2013. godinu u kojoj moraju na plaćama, u odnosnu ovogodišnji trošak, ukupno ušparati više od milijardu kuna.
