Vlada bi danas trebala donijeti odluku kojom Ministarstvo financija preuzima obveze Umirovljeničkog fonda prema Zagrebačkoj banci i Hrvatskoj poštanskoj banci i to u iznosu nešto višem od 797 milijuna kuna kredita podignutog u 2010. godini te gotovo 820 milijuna kuna kredita podignutog lani u listopadu
ZAGREB Državni proračun dodatno se opterećuje za 1,6 milijardi kuna zbog povrata duga umirovljenicima lani i u 2010. godini. Hoće li isplaćene rate duga umirovljenicima u prošloj i 2010. godini opteretiti već ovogodišnju državnu kasu ili će se dug vraćati obročno u sljedećim godinama bit će poznato nakon današnje sjednice Vlade.
Ona bi danas trebala donijeti odluku kojom Ministarstvo financija preuzima obveze Umirovljeničkog fonda prema Zagrebačkoj banci i Hrvatskoj poštanskoj banci i to u iznosu nešto višem od 797 milijuna kuna kredita podignutog u 2010. godini te gotovo 820 milijuna kuna kredita podignutog lani u listopadu.
U oba slučaja riječ je o sredstvima namaknutim za rate povrata duga umirovljenicima što ih je u ime Umirovljeničkog fonda realizirao HPB-Invest društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Padne li taj teret na račun ovogodišnjeg proračuna u pitanje će doći Vladini planovi o zadržavanju rashoda ispod 123 milijarde kuna. Legne li umurovljenički dug dodatno se uvećava proračunski problem jer vlada nije uspjela sa sindikatima javnih služi postići dogovor o snižavanju dijela rashoda pa je u tom slučaju preslagivanje državne kase neizbježno.
No, postoji i mogućnost da se financijski teret od 1,6 milijardi kuna prebaci na iduću proračunsku godinu. U svakom slučaju, realizirane obveze prema 141.000 umirovljeniku država će vraćati godinama.
Bivša vlada Jadranke Kosor u rujnu prošle godine donijela je odluku o prijenosu 29 posto dionica Croatia Osiguranja i preko 10 posto dionica Janafa na Umirovljenički fond kako bi se prodajom tih udjela isplatila rata duga umirovljenicima teška 820 milijuna kuna. Tom odlukom država se u Croatia Osiguranju opasno spustila na granicu većinskog udjela, jer planiranim prijenosom dionica njeno vlasnitvo palo na 51,28 posto dionica u tom društvu. I prijenosom dijela Janafovih dionica izgubila bi strateški paket od 75 posto vlasništva te bi pala na udio od 67,85 posto.
Već je tada bilo rečeno kako Umirovljenički fond neće prodavati dionice već će one biti iskorištene kao zalog za kredit. No, dionice dva poduzeća nikada nisu prenesene u Umirovljenički fond već je kredit podignut na osnovu same vladine namjere o njihovom prijenosu. Predstavnici tadašnje oporbe,a danas članovi Vlade usprotivili su se takvom načinu razbijanja većinskog državnog paketa u dva javna poduzeća, a pogotovo su se protivili prijenosu dionica Janafa.
Isticali su kako je riječ o krvotoku domaćeg gospodarstva. što se tiče Croatia osiguranja smatrali su kako nije riječ o poduzeću koje bi moralo ostati u većinskom državnom vlasništvu, ali nije im se svidjelo da bez javnog natječaja, tek odlukom Vlade, država ostaje bez 29 posto dionica.
Već tada današnji je ministar financija Slavko Linić najavio ono što će se dogoditi na današnjoj sjednici Vlade.
»Dug umirovljenicima je obveza proračuna i tako ga treba tretirati. Inzistirat ću na tome da se dionice vrate i da se dug plati iz proračuna i da se tamo i knjiži, jer to je obveza proračuna. Suludo je za to bilo davati dionice«, govorio je Linić u listopadu prošle godine.