Najčešći razlozi moratorija na kredite su gubitak posla, smanjenje prihoda, neredovita isplata plaće te porast tečaja za kredite ugovorene u »švicarcima«
ZAGREB - Iako su u konačnici za dužnike skupi i nepovoljni, moratoriji na kredite, prvenstveno one stambene, rješenje su za kojim poseže sve više kreditno zaduženih građana, suočenih s gubitkom posla, smanjenjem plaće, odlaskom na rodiljni dopust, bolešću. U odnosu na ukupan broj kredita, može se zaključiti iz odgovora banaka koje smo dobili, broj zatraženih moratorija na kredite još je uvijek mali, no raste.
Našem upitu o konkretnom broju odobrenih moratorija na stambene kredite odgovorile su, od velikih banaka koje smo pitali, tek Erste&Steiermärkische i Zagrebačka banka. PBZ, Raiffeisen i Hypo banka broj svojih moratorija ne otkrivaju, no neke od njih otvoreno priznaju ono što svi misle – moratorij se isplati samo dužnicima pri kraju otplate svog kredita. Ako su na početku »jednog divnog prijateljstva« s bankom, u pravilu u trajanju od dva, do tri desetljeća, moratorij im donosi više štete nego koristi. Naime, u moratoriju otplata glavnice miruje, ali se plaća kamata, koja, pogotovo na početku kredita, a »početak« traje niz godina, čini najveći dio mjesečne otplate. Ili se pak, umjesto kamate, plaća jednokratna naknada čiji iznos premašuje i nekoliko mjesečnih anuiteta! Uz to, plaćaju se i »sitni« popratni troškovi, poput naknade za aneks ugovoru, javnobilježničke ovjere i slično.
Povećan interes
Prema odgovoru Erste banke, mogućnost moratorija je kod njih od kraja 2008. godine do dana iskoristilo oko 900 klijenata, a u posljednje vrijeme, napominju, primjećuju povećan interes za nekom od mjera koje bi trebale olakšati otplatu kredita u sve težim tržišnim uvjetima. Unatrag godinu dana, navode, za nekom od tih mjera posegnulo je više od dvjesto njihovih klijenata. Erste prilikom moratorija kamatnu stopu smanjuje na tri posto, a ugovori li se pak poček otplate, kamata se snižava za 25 posto u odnosu na važeću.
»U slučaju moratorija plaćati mogu, dakle, ili kamatu, koja čini veći dio mog anuiteta kojeg sve teže otplaćujem, ili pak banci platiti jednokratnu naknadu od oko tri posto na iznos preostale glavnice! Riječ je, u mom slučaju, o 15.000 kuna, s kojima platiti mogu četiri anuiteta, a sve da bih kredit, umjesto u veljači 2025., otplatila u kolovozu iste te godine! Ako pak tu naknadu pripišem glavnici, to znači da ću do isplate kredita, još godinama, i na to plaćati kamatu od gotovo sedam posto!«, samo je jedan od mnogobrojnih komentara građana, dužnika, s potrošačkih foruma. Svima njima je jasno – bankama »mekši« uvjeti od ovih, zbog bojazni od masovnog traženja odgode plaćanja, ne bi odgovarali, dok će dužnika dovedenih do zida, koji će i na ovakve uvjete pristajati – biti sve više.
U Zagrebačkoj banci ne navode koliko su moratorija svojim klijentima odobrili od početka krize naovamo, no otkrivaju kako se kod njih trenutno koriste 823 moratorija na stambene kredite. To je, ističu, malo više od jedan posto od ukupnog broja stambenih kredita u otplati, pri čemu je 30 posto moratorija odobreno radi korištenja rodiljnog dopusta, čak 60 posto zbog gubitka posla, a ostatak iz drugih razloga. Moratorij se u Zabi odobrava u pravilu, kao i drugdje, na pola godine, uz plaćanje kamate, ili jednokratne naknade, koju je moguće pripisati glavnici kredita, i kasnije ju otplaćivati.
