Zdravstvo u razdoblje novih pravila ulazi s oko 9,32 milijardi kuna obveza, od čega je već dospjelo, a nije podmireno 2,4 milijarde. Olakšavajuća je okolnost to što se na ranije sklopljene ugovore neće odnositi nova pravila. Ministarstvo financija kaže da će zdravstvo morati poštovati zakon i da neće biti izuzetak
ZAGREB Za sve poslove koje budu sklapali od ponedjeljka poduzetnici će jedni drugima morati plaćati u roku od 60 dana, a država će svaku robu ili uslugu koju naruči morati platiti u roku od 30 dana.
Izuzetak je jedino zdravstvo koje, također, ima rok plaćanja od 60 dana. Novine su to što ih u plaćanje obveza u Hrvatskoj uvodi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, o kojem će se do kraja tjedna još raspravljati u Saboru a cilj Ministarstva financija je da na snagu stupi već 1. listopada.
Drugi je to pokušaj da se uvede reda u ispunjavanje obveza, jer Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza što ga je donijela prošla vlada i koji je na snazi od 1. siječnja zapravo nikada nije zaživio ni kad je u pitanju država niti privatni sektor.
Zamke čekaju i sadašnju Vladu u pokušaju da popravi likvidnost u državi, a jedna od najvećih svakako je plaćanje obveza u zdravstvu makar će ono za razliku od ostataka javnog sektora dobiti nešto dulje rokove plaćanja. Upućuju na to i podaci o trenutnim dospjelim a neplaćenim obvezama zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ako i rokovima koje su oni dosad ugovarali.
Rješenja u hodu
Bolnice u državnom vlasništvu, odgovorili su iz HZZO-a, na naš upit imale su početkom kolovoza 2,9 milijardi kuna ukupnih obveza, od čega je već bilo dospjelo na naplatu, a nije bilo plaćeno, 953,7 milijuna kuna.
Opće bolnice, odnosno one kojima su vlasnici županije, imale su 1,589 milijardi kuna obveza, dok su njihove dospjele a neplaćene obveze dosegnule 834 milijuna kuna. Specijalne bolnice imale su 74,5 milijuna kuna nepodmirenih a dospjelih obveza, od ukupno 235 milijuna kuna obveza.
Tako su, napominju iz HZZO-a, ukupne obveze bolničkih zdravstvenih ustanova na dan 31. srpnja 2012. godine iznosile 4,727 milijardi kuna, od čega je već dospjelo 1, 862 milijardi kuna. Tom dugu u zdravstvu treba dodati i 4,59 milijardi kuna obveza HZZO-a, od čega je 528 milijuna kuna dospjelih obveza.
Zdravstvo u razdoblje kad stižu nova pravila u rokovima plaćanja ulazi s ukupno oko 9,32 milijardi kuna obveza, od čega je već dospjelo, a nije podmireno čak 2,4 milijarde kuna.
Olakšavajuća je okolnost to što se na ranije sklopljene ugovore neće odnositi nova pravila, ali ako će ministar financija Slavko Linić inzistirati na poštivanju zakona, više neće biti mogući rokovi od 180 dana koji sada, primjerice, vrijede za plaćanje lijekova na recept, ukoliko se ne sklope ugovori o komercijalnom kreditu.
Kako pojašnjavaju iz HZZO-a oni sa zdravstvenim ustanovama i drugim davateljima usluga sklapaju ugovore u kojima su regulirani rokovi plaćanja, pa je tako ugovoreni rok kod bolničke zdravstvene zaštite 90 dana, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 30 dana, a refundacije bolovanja 45 dana. U Ministarstvu financija kažu da će zdravstvo morati poštivati zakon i da neće biti izuzetak, a da će stare dugove »rješavati u hodu«.
Što se tiče privatnog sektora velike kompanije tvrde da jasno utvrđeni rokovi plaćanja za njih neće biti problem, pa u Ini kažu da svoje obveze plaćaju »sukladno ugovornim uvjetima i zakonskim okvirima«.
Atlantic Grupa nema nepodmirenih dugovanja, ali kako tvrde, ni izazova s poštivanjem odredaba novog, kao ni starog Zakona, koji također podrazumijeva podmirivanje obaveza unutar 60 dana.
– Ne očekujemo da će u tom kontekstu novi Zakon imati negativnih implikacija kad je riječ o našem poslovanju, odgovaraju iz Atlantic Grupe. Iz Agrokora, kojem često spočitavaju dugačke rokove plaćanja dobavljačima, poručuju da podržavaju Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza ida smatraju da je takav zakon potreban.
»I Europa je donijela ovakav zakon, što pokazuje da je njegovo donošenje u dobrom smjeru. Primjena zakona u Europi je nešto drugačije riješena nego kod nas, ali smatramo da će se kroz praksu vidjeti koje su mogućnosti prilagodbe ovog zakona na našem tržištu«, očito su u Agrokoru otvoreni za dodatno »popravljanje« zakona. Što se tiče njihovih rokova plaćanja kažu da su »prosječni rokovi plaćanja kompanija koje se nalaze u Agrokor koncernu vrlo blizu propisanim odredbama« te da će se »one će vrlo brzo moći uskladiti s istim«.
Sve prema zakonu
Problema bi moglo biti i s javnim poduzećima, pogotovu onima koji imaju visoke obveze. Je li doista tako pokušali smo provjeriti u Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama, ali oni nisu odgovorili na naš upit koliki su im rokovi plaćanja te imaju li dospjelih, a neplaćenih obveza.
U sklopu HŽ-ova holdinga rokovi plaćanja u prosjeku iznose 75 dana nakon dospijeća, priznaju u tom poduzeću te otkrivaju da njihove trenutne dospjele obveze iznose 356,15 milijuna kuna.
– HŽ Holding, krovno društvo koje se uskoro pripaja HŽ Infrastrukturi, neće imati neplaćene obveze dulje od 30 dana. Za ostala društva u ovome trenutku ne možemo procijeniti jer od 1. listopada nastaju tri zasebne tvrtke koje nasljeđuju obveze društava HŽ Vuča vlakova i HŽ Holdinga. Točne podatke za ta tri društva, a to su HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, imat ćemo nakon restrukturiranja i konsolidiranja financijskih izvještaja, poručuju iz HŽ-a.
– S obzirom na izrazito sezonski karakter poslovanja i neravnomjernost priliva sredstava, tijekom sezone mi svoje obveze podmirujemo unutar zakonom propisanih rokova, kaže Jadrolinija u svom odgovoru ali ne otkriva koliki su rokovi izvan turističke sezone.
U ovoj je godini HZZO u svom proračunu dobio manje novca nego lani i to za 934,5 milijuna kuna, što sigurno utječe i na njihovo ispunjavanje obveza. Štednja u zdravstvu posljedica je i smanjenja zdravstvenog doprinosa za dva postotna poena, što je na godišnjoj razini 2,5 milijarde kuna manje novca u zdravstvenom fondu, a isto toliko više ostaje u gospodarstvu. HZZO dobio manje novcaU ovoj je godini HZZO u svom proračunu dobio manje novca nego lani i to za 934,5 milijuna kuna, što sigurno utječe i na njihovo ispunjavanje obveza. Štednja u zdravstvu posljedica je i smanjenja zdravstvenog doprinosa za dva postotna poena, što je na godišnjoj razini 2,5 milijarde kuna manje novca u zdravstvenom fondu, a isto toliko više ostaje u gospodarstvu.
