ZAGREB – Analitičari Hypo Alpe-Adria Banke zadržali su prognozu pada hrvatskog BDP-a za ovu godinu od 2 posto, pad prognoziraju i u 2013. za 1,5 posto, a blagi rast od 0,3 posto tek 2014.

Nastavak recesije i razduživanja nastavit će se i u 2013. i 2014., a oporavak se predviđa u 2015., no »kaskat« ćemo za regijom zbog produljene fiskalne konsolidacije te strukture gospodarstva, kazao je danas direktor Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić na predstavljanju publikacije »Ekonomska istraživanja-Macroeconomic Outlook 2013-2014«.

Prema procjenama Hypo banke inflacija će u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 3,1 posto, u 2013. godini 2,8 posto.

No, Stojić s obzirom na administrativna poskupljenja i bazni efekt, sušu i cijene hrane, procjenjuje da će vrhunac inflacije od 5,5 posto biti u prvom kvartalu iduće godine, no u drugoj polovici godine trebala bi se spustiti na 2 posto.

Također upozorava i na rast nezaposlenosti, koja bi, prema standardima Međunarodne organizacije rada, u ovoj godini porasla na 16 posto, 2013. na 17 posto, a 2014. na 17,8 posto.

Stojić očekuje vrlo niske stope rasta investicija, u rasponu od dva do pet posto.

U 2013. predviđa se dodatni pad izvoza uz zadržavanje robnog deficita oko 15 posto BDP-a uslijed slabije inozemne potražnje, inicijalnih problema u konkurentnosti po ulasku u EU kao i administrativnog poskupljenja izvoza u članice CEFTE.

Analitičari Hypo Alpe Adria banke procjenjuju kako će hrvatski vanjski dug rasti u ovoj godini do 102 posto BDP-a ponajviše zbog zaduživanja javnog sektora, pada BDP-a, povišenih kamata i slabije kune.

Također ocjenjuju da viši kamatni troškovi, podbačaj prihoda od PDV-a, odgođena reforma prekomjernih socijalnih davanja te pogoršani makroekonomski izgledi, ali i inicijalni troškovi započetih reformi, ostavljaju fiskalni deficit na iznad 4,5 posto BDP-a u 2012.-2013.

U publikaciji navode da javni dug ostaje na neodrživoj putanji iznad 75 posto BDP-a u 2015., što u slučaju slabljenja fiskalnih napore, odnosno nemogućnosti rasta ostavlja rizik od snižavanja hrvatskog kreditnog rejtinga u srednjem roku. Pritom ne isključuju mogućnost aranžmana s MMF-om.

Stojić je kazao kako je napravljen zaokret u ekonomskoj politici, ali tempo provođenja mjera mora biti brži. Od fiskalnih rezova važnije su, navodi, strukturne reforme, razina potencijalne stope rasta, u protivnom slijede novi rezovi i restrukturiranje.

Zadržavanje investicijskog rejtinga nužno je zbog priuštivosti financiranja te privlačenja kvalitetnih investitora te konkurentnosti i izvoza, kazao je Stojić.

Drugačije prognoze daje Grupa UniCredit, koja predviđa Hrvatskoj u ovoj godini pad BDP-a od 1,8 posto i rast za 0,5 posto u 2013.

U makroekonomskim prognozama UniCredita za CEE u posebnom osvrtu na Hrvatsku glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec upozorava kako su se u hrvatskom gospodarstvu očekivano nastavili nepovoljni trendovi iz prvog tromjesečja koji su se odrazili i kroz preliminarnu objavu pada BDP-a za 2,1 posto u drugom kvartalu, a niz je različitih pokazatelja koji potvrđuju nastavak takvih kretanja.

Pritom napominje da je i hrvatska naftna kompanija izgubila značajan prihod i proizvodnju sa sirijskih nafnih polja, proizvodnja u brodogradnji bila je značajno niža budući da se čeka proces restrukturiranja, željezare su u procesu restrukturiranja također smanjile proizvodnju, a jedna od najvećih hrvatskih kompanija u kemijskoj industriji zaustavila je proizvodnju dok se traži rješenje za njenu budućnost.

»Dodajući tome pogoršani pogled na kretanja u eurozoni, revidirali smo prognoze kretanja BDP-a naniže na -1,8 posto za 2012. godinu i 0,5 posto za 2013. godinu«, istaknuo je Dolenec u povodu objave CEE Quarterly izvještaja za četvrto tromjesečje 2012.

Nasuprot takvim pokazateljima, dodaje, našli su se i ohrabrujući čimbenici. Turistički sektor bilježi rast dolazaka i noćenja turista. Fiskalna konsolidacija se nastavlja. Fitch je povoljno ocijenio kratkoročne mjere za stabilizaciju proračuna te promijenio svoj pogled na kreditni rejting s negativnog na stabilni, iako na najnižoj razini investicijskog rejtinga.

U 2013. ulazak u EU trebao bi poslužiti kao katalizator ekonomske politike za ubrzavanje reformi i privatizacije, jačanje investicija, korištenje sredstava iz EU fondova i jačanje fiskalne politike, pojašnjava se u analizi.

 Za 2012. očekuju da bude godina umjerenog deficita tekućeg računa bilance plaćanja. Prihodi od turizma trebali bi neutralizirati veći dio deficita vanjske trgovine, ali i poduprijeti oporavak ekonomske aktivnosti. Uvoz ostaje i dalje pod utjecajem slabe domaće potražnje. Deficit bilance plaćanja i deficit opće države nastavljaju stvarati pritisak na vanjski dug, koji je dodatno povećan izdanjem državne euroobveznice u travnju. No, usprkos visokoj razini vanjskog duga, kratkoročne su obveze pokrivene međunarodnim pričuvama.

Ocjenjuje se da će proračun za 2013. biti važan ispit za Vladu jer treba obuhvatiti i smanjivanje rashoda i šire strukturne reforme, uključujući reforme tržišta rada i javne i državne uprave.