Dug od koncesijskih ugovora narastao na trećinu godišnje zarade

Koriste, a ne plaćaju: Koncesionari duguju 215 milijuna kuna

Jagoda Marić

Ministarstvo financija tvrdi da najveći broj korisnika koncesija uredno podmiruje svoje obveze. Unatoč tome, u samo četiri mjeseca dug je povećan za 17,5 milijuna kuna



ZAGREB Poduzetnici u Hrvatskoj duguju državi za koncesijsku naknadu 214,9 milijuna kuna, takav je odgovor dobio GONG od Ministarstva financija o dospjelim a nenaplaćenim naknadama za koncesiju.


Ministarstvo financija koje vodi registar od gotovo 14 tisuća svih koncesijskih ugovora u Hrvatskoj, bilo da je riječ o koncesijama za vodu, naftu, pomorsko dobro, taksi usluge, domove zdravlja…, napominje da najveći broj koncesionara uredno podmiruje svoje obveze.


Resorna ministarstva koja su dala koncesiju zajedno s DORH-om i Državnim inspektoratom, tvrde u Ministarstvu financija, provode nadzor ako koncesionar ne podmiruje svoje obveze uredno.  

Sporazumi raskidi


Unatoč tome čini se da dug koncesionara raste. Državna revizija je, stoji u njezinom izvješću, prema podacima iz Registra koncesijskih ugovora 3. veljače registrirala dug od 197,4 milijuna kuna. To znači da je u četiri mjeseca dug za koncesijske naknade povećan za 17,5 milijuna kuna. Kako su država i lokalne vlasti od koncesijskih ugovora, prema podacima Revizije, ubrali 740 milijuna kuna, to znači da su koncesionari s godinama skupili dug koji pokriva 30 posto svih godišnjih prihoda države i lokalnih vlasti od koncesijskih ugovora. 




  Financijska policija započela je u prošloj godini nadzor u 89 slučajeva gdje se sumnjalo na neplaćanje koncesijske naknade. Dosad je 70 tih slučajeva završilo tako što je utvrđeno da koncesionar ne plaća uredno. Zasada su izdali 66 rješenja u kojima je utvrđeno da koncesionari državi trebaju platiti 48 milijuna kuna duga, od čega je naplaćeno gotovo 22 milijuna kuna. 


  Na osnovu podataka iz Registra, Ministarstvo financija je zbrojilo i to da je do 10. svibnja ove godine raskinuto 520 ugovora, a najčešće je to, u 184 slučaja, bio sporazumni raskid. GONG je zanimalo u koliko je slučajeva država ili lokalna vlast raskinula ugovor zbog javnog interesa i prema podacima Ministarstva financija dogodilo se to tek šest puta.  

Različiti podaci


Najveći broj koncesijskih ugovora odnosi se na zdravstveni djelatnosti, gdje je samo u prošloj godini sklopljeno više od 2.600 takvih ugovora, a riječ je uglavnom o produžetku ranije sklopljenih ugovora s liječnicima obiteljske medicine. 


  Na pomorskom dobru podijeljene su 1.222 koncesije, a odgovori o koncesijskim ugovorima za gospodarsko korištenju voda koje je GONG dobio iz dva ministarstva govore da ipak država još uvijek nema točne podatke o tome kome je sve dala na korištenje javno dobro. Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je da su dodijelili 835 koncesijskih ugovora za korištenje voda, od čega su trenutno važeća njih 682.


S druge strane Ministarstvo financija, na osnovu uvida u Registra, odgovara da je Ministarstvo financija podijelilo 904 koncesije za korištenje voda i da je raskinut 81 ugovor, što znači da je trenutno važećih 823 ugovora. Najvećim dijelom podaci dva ministarstva razlikuju se kad je u pitanju koncesija za vađenje pijeska i šljunka. Prema Ministarstvu poljoprivrede dodijeljeno je 68 takvih koncesija, a prema Ministarstvu financija tek 48. Koncesija za korištenje voda radi prodaje u bocama odobreno je 40.



14 tisuća koncesijskih ugovora u Registru  740 milijuna kuna godišnja zarada države i lokalnih vlasti  66 rješenja za naplatu duga izdala Financijska policija  520 ugovora raskinuto 184 ugovora sporazumno raskinuto  6 ugovora država raskinula zbog javnog interesa