Sve veći izdaci za socijalu

Devet posto više korisnika riječkog socijalnog programa

Damir Cupać

Najveći problem u prihodovnoj strani nedostatak investitora, a zbog čega nema prihoda od prodaje zemljišta i prava građenja, komunalne naknade i od poreza na promet nekretninama



RIJEKA  Malo je vlada zakonskim izmjenama uzela lokalnoj samoupravi, malo je dala, ali u konačnici proračun Grada Rijeke relativno je stabilan pa može izdržati provođenje socijalnog programa za koji je potrošeno u prvih šest mjeseci 67 posto planiranih sredstava.


– To je rezultat povećanja broja korisnika za devet posto u odnosu na 2011. godinu. Tako su naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade ostvarene u iznosu od 22,6 milijuna kuna. Na navedeno povećanje utjecala su utrošena veća sredstva za provođenje  socijalnog programa što je očekivano s obzirom na konstantno pogoršavanje ekonomske situacije u posljednjih nekoliko godina, izjavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.


On je naglasio da Grad Rijeka izvršava obveze prema dobavljačima, pridržavajući se zakonskih rokova uz neke odgode.




– Prioriteti su i podmirivanje kreditnih obveza, te plaće za zaposlene. Ukupno je proračunskih korisnika oko 2.000, a u gradskoj upravi ih radi manje od jedne trećine, kazao je Obersnel.


Riječki gradonačelnik umjereno je zadovoljan polugodišnjim ostvarenjem ukupnih prihoda i primitaka koji za prvih šest mjeseci iznose oko 340 milijuna kuna (40,5 posto), dok su rashodi oko 330 milijuna kuna. 


– U prvih šest mjeseci nije došlo do bitnih gospodarskih pomaka pa možemo biti zadovoljni izvršenjem. Teško je očekivati poboljšanje gospodarske situacije u tako kratko vrijeme, odnosno povećanje broja zaposlenih što bi značilo povećanje poreznih prihoda. Proračun je rađen prema uputama Ministarstva financija prethodne vlade koja je predvidjela rast BDP-a od 2,5 posto. Mi smo gradski proračun planirali oprezno što se pokazalo ispravno. Došlo je i do nekoliko važnih zakonskih promjena koje izravno utječu na proračunske prihode i rashode. Povećana je stopa neoporezivog dijela plaća što je uvjetovalo smanjenje prihoda. Povećan nam je udio u porezu na dohodak zbog čega su zabilježeni veći porezni prihodi po prvi put u zadnje tri godine što je ohrabrujući trend. Nakon što je PDV povećan na 25 posto povećani su nam rashodi jer je nama PDV izravan trošak. U rashodovnom smislu značajno nam je rasterećenje smanjenje stope obveznog zdravstvenog osiguranja s 15 na 13 posto, izjavio je Obersnel.


On je istaknuo da je najveći problem u prihodovnoj strani nedostatak investitora, a zbog čega nema prihoda od prodaje zemljišta i prava građenja, komunalne naknade i od poreza na promet nekretninama. Riječki gradonačelnik se nada da bi se do kraja godine neke investicije ipak mogle dogoditi.