Ultimativna poruka odaslana je iz Ministarstva financija koje uštede želi ostvariti na božićnicima, dodacima na plaću i drukčijem obračunu prijevoza i benificiranog staža. No, kako su se, primjerice, prosvjetari pokazali kao tvrd orah, prijeti im se linearnim smanjivanjem koeficijenta za obračun plaća za deset posto
ZAGREB Troškovi plaća u u državnoj upravi i javnom sektoru, bez zdravstva, još uvijek nisu počeli padati u odnosu na prošlu godinu iako je plan da država na njima uštedi 1,6 milijardi kuna. Pokazuju to podaci Ministarstva financija o prihodima i rashodima proračuna za osam mjeseci ove godine iz kojih se vidi da je na troškove zaposlenih otišlo 1,131 milijardi kuna, što je 183 milijuna kuna više nego lani u istom razdoblju.
Tako je Vlada u preostala četiri mjeseca prisiljena smanjiti troškove u državnoj upravi i javnom sektoru za gotovo 1,8 milijardi kuna ako želi ostvariti svoj cilj o uštedi. U Ministarstvu financija kažu da Vlada neće odustati od svoga plana, te napominju da će se do kraja godine uštede postići na božićnicama, dodacima na plaću i drukčijem obračunu prijevoza i benificiranog staža.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, kaže da Vlada nema nikakve pravne osnove da koeficijente plaća u obrazovanju reže za deset posto.
– Ako Vlada ustraje u tome, sindikat će pokrenuti sudske tužbe, a onda i kaznenu prijavu protiv ministra Linića zbog nanošenja štete javnim financijama, poručio je Ribić, ocijenivši da se radi o zastrašivanju zaposlenika u obrazovanju. (Lj. B. M.)
Optimizma ima
No, kako na smanjenje božićnica i troškova prijevoza nisu, između ostalog, pristali u obrazovanju, moglo bi im se dogoditi linearno smanjivanje koeficijenta za obračun plaća za deset posto. Već ranije Vlada je odlučila da prosvjetari više neće dobivati dodatke na plaću od tri do devet posto jer je uredba po kojoj su imali pravo na taj bonus odavno istekla.
U Ministarstvu financija vjeruju da bi na kraju godine ipak mogli biti na planiranih 118,8 milijardi kuna proračunske potrošnje, a zasad su u osam mjeseci potrošili 79,9 milijardi kuna, što je gotovo isto kao i lani, no kako je proračun za ovu godinu manji za 3,4 milijarde kuna, jasno je da je potrošnja na razini lanjske – neodrživa.
Ministarstvo financija neće odustati od uvođenja poreza na imovinu i u njihovim je planovima taj zakon uputiti u proceduru u četvrtom tromjesečju ove godine. Još uvijek se ne zna po kojim će se stopama plaćati taj porez ali je sigurno da će se plaćati na vrijednost imovine te da će biti viši za imovinu koja se ne koristi.
– Za stanove u kojima ljudi žive porez na imovinu neće biti veći od komunalne naknade koju već plaćaju, ali će biti veći za stanove u kojima se ne živi ili ih se ne iznajmljuje. Svi su odjednom otkrili koliko su plaće opterećene porezima, pa onda bi im trebalo odgovarati da se to smanji, a da se porez za financiranje zdravstva naplaćuje od onih koji su bogati jer imaju vrijednu imovinu, kažu naši sugovornici iz Ministarstva financija. Jedan od njih navodi primjer skupog građevinskog zemljišta na Krku koje ima osam građevinskih zona, i to zemljište stoji neizgrađeno jer je investitorima koji bi se primjerice bavili turizmom cijena previsoka.
– Ako vlasnici, koji su uspjeli ishoditi prenamjenu u građevinsko zemljište, mogu čekati astronomsku cijenu, onda su valjda bogati pa neka plate porez na imovinu, zaključuje naš sugovornik.
S druge strane proračunski su prihodi 72,73 milijarde kuna kuna i za 2,4 milijarde kuna veći su nego lani. Veći dio te razlike stvoren je na porezu na dodanu vrijednost od kojeg je država u osam mjeseci ubrala 26,7 milijardi kuna, što je 9,3 posto ili 2,3 milijarde kuna više nego lani.
Za oko jedan posto manji su prihodi od trošarina, a država je uspjela od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ubrati 24,5 milijarde kuna što je sto milijuna kuna vioše nego lani, iako je za dva postotna poena smanjila doprinose za zdravstveno osiguranje čime je gospodarstvu na godišnjoj razini ostavila oko 2,5 milijarde kuna.
Od slučaja do slučaja
Plan je dogodine dodatno smanjiti zdravstveno osiguranje, odnosno rasteretiti troškove poduzetnicima, ali se istovremeno razmišlja o tome da se povećaju izdaci za mirovinsko osiguranje koji će najvjerojatnije otići u drugi stup.
Uz to u ministarstvu financija najavljuju i da gospodarstvo nagodinu može očekivati manje tarife koje plaća regulatornim tijelima poput HERA-e ili Vijeća za elektroničke medije, jer su izvješća o poslovanju tih i sličnih agencija pokazala da svi oni imaju višak prihoda. Iako će to ovisiti od slučaja do slučaja, moguće je smanjenje tarifa i do 50 posto. Višak novca kojeg su imale državne agencije u prošloj i ovoj godini najvjerojatnije će se povući u proračun.
