ECB će kupovati državne obveznice članica eurozone koje su u najvećoj krizi i na taj način utjecati na sniženje kamatnih stopa po kojima se te zemlje zadužuju, a koje za njih postaju neizdržive i cijelu eurozonu odvlače u provaliju
Savjet Europske središnje banke (ECB) donio je jučer dugo očekivanu odluku o otkupu neograničenih količina državnih obveznica, koja bi mogla donijeti preokret u rješavanju dramatične krize u eurozoni.
ECB će intervenirati na tržištu u slučaju potrebe, ali pod uvjetom da ugrožene države najprije zatraže pomoć mehanizama za stabilnost eura (ESM) i to pod strogo određenim uvjetima, i to samo ako se države koje traže pomoć obvežu ispunjavati uvjete i provoditi program štednje i reformi, po ugledu na Grčku, Irsku i Portugal.
Mehanizam za stabilnost eura trebao bi otkupljivati obveznice neposredno od država, dok će ECB intervenirati otkupljujući obveznice na sekundarnim tržištima.
Dugo se špekuliralo hoće li ECB početi kupovati državne obveznice članica eurozone koje su u najvećoj krizi i na taj način utjecati na sniženje kamatnih stopa po kojima se te zemlje zadužuju na financijskim tržištima, a koje za njih postaju neizdržive i cijelu eurozonu odvlače u provaliju.
Banka je objavila i nove prognoze za gospodarstvo eurozone i sada očekuje veći pad od prvotno procijenjenog, u rasponu od 0,2 do 0,6 posto. U prijašnjim prognozama, objavljenima u lipnju, raspon se kretao od negativnih 0,5 posto do pozitivnih 0,3 posto. Za 2013. godinu sada očekuju raspon od minus 0,4 do plus 1,4 posto. U prijašnjim prognozama predviđali su raspon od nulte stope rasta do dva posto. »Očekujemo da će se eurozona vrlo postupno oporavljati«, zaključio je Draghi.
Povišene su pak prognoze stope inflacije, pa bi se po najnovijim procjenama inflacija u ovoj godini mogla kretati u rasponu od 2,4 do 2,6 posto. Prvotno očekivani raspon iznosio je od 2,3 do 2,5 posto. U 2013. očekuju inflaciju od 1,3 do 2,5 posto, nasuprot ranije očekivanih jedan do 2,2 posto.
Iako će provedba jučerašnje povijesne odluke čuvara europske jedinstvene valute značiti i trenutačno olakšanje za prezadužene zemlje europskog Juga – Italiju, Grčku, Španjolsku, Portugal… – savjet ECB-a odluku nije donio jednoglasno.
Njemačka protiv
Predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare u Frankfurtu, nakon zasjedanja savjeta u kojem sjede guverneri središnjih banaka 17 članica eurozone, nije otkrio čiji je glas bio protiv, iako o tome ne treba previše nagađati. Najveći protivnik Draghijevog radikalnog plana o neograničenom otkupu obveznica južnoeuropskih država, guverner njemačke središnje banke Jens Weidmann, smatra da bi to moglo pretvoriti ECB u »tiskaru novca«, što bi dovelo i do porasta inflacije u eurozoni, a strah od hiperinflacije iz tridesetih godina prošloga stoljeća najsnažnije je ukorijenjen upravo u Njemačkoj.
Uoči zasjedanja savjeta ECB-a, Weidmann je za njemački Spiegel izjavio da Draghijev plan kupnje državnih obveznica riskira postati »ovisnost poput droge«, upozoravajući da je upravo sprečavanje inflacije jedna od središnjih zadaća ECB-a. Međutim, u kuloarima se čuje da je njemačka kancelarka Angela Merkel dala zeleno svjetlo za Draghijev plan, zbog čega je Weidmann zaprijetio ostavkom.
ECB je još 2010. počeo kupovati obveznice kriznih država i tada je otkupio državnih obveznica u vrijednosti od više od 200 milijardi eura, iako je to načelno zabranjeno europskim ugovorima. ECB je svoj potez opravdavao činjenicom da nije bila riječ o kupovanju novoizdanih obveznica, već o obveznicama koje su se već nalazile na tržištu.Snažan signal
Iznoseći detalje svog plana, Talijan Draghi izvijestio je da ECB nije ograničio vrijednost otkupa obveznica, no kupovat će samo one obveznice s dospijećem do tri godine. Prema njegovim riječima, ECB će s jučerašnjim planom dobiti snažan instrument u smirivanju stanja u eurozoni, a pritom će sačuvati svoju neovisnost.
Odbacio je prigovore da će time ECB provoditi nezakonito financiranje država, objasnivši da u sadašnjoj situaciji, zbog napetosti na financijskim tržištima, monetarna politika središnje banke ne može djelovati normalno i jedinstveno na cijelom području eurozone. Draghi vjeruje u uspjeh svog novog plana, koji se razlikuje od svih dosadašnjih planova za spas eura, a koji su svi završili neuspješno.
Jučerašnja odluka predstavlja snažan signal da je Europska središnja banka odlučna djelovati u rješavanju krize u eurozoni i da zemlje koje su izložene špekulantskim napadima i neizdrživim kamatama neće ostaviti na cjedilu. Teško je kazati hoće li taj signal biti dovoljan da odvrati nezajažljiva financijska tržišta, koja su eurozonu doveli na rub provalije, no jasno je da je ovaj plan jedan od posljednjih pokušaja spašavanja eurozone, ako ne i posljednji.
