U prvom tromjesečju pad je bio 1,3 posto a rezultati u prva dva kvartala svakako će utjecati i na odluke rejtnig agencija kad na jesen budu procjenjivale Hrvatski kreditni rejting
RIJEKA/ ZAGREB Hrvatsko gosodarstvo nastalja padati, s tim da je stopa po kojoj se BDP smanjuje još i veća nego što je to bilo u prva tri mjeseca ove godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP je u drugom tromjesečju pao za 2,1 posto u isto razdoblje prošle godine. U skladu je to s predviđanjima analitičara koji su procjenjivali pad od 2 do 2,5 posto.
“Iako još nema detalja o komponentama BDP-a, možemo pretpostaviti da su u drugom kvartalu ove godine sve kategorije potrošnje BDP-a zabilježile pad – i osobna i državna potrošnja. Nastavljen je vrlo vjerojatno i pad kapitalnih investicija, a i doprinos neto izvoza u drugom tromjesečju mogao bi biti negativan“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
I dok je još u prvom tromjesečju imala blagi, ali ipak pozitivan učinak na BDP, u drugom je tromjesečju osobna potrošnja pala. Promet u trgovini na malo u tom je razdoblju potonuo više od 5 posto na godišnjoj razini. Oštro je, više od 6 posto, u drugom kvartalu pala i industrijska proizvodnja. Pao je i izvoz, što je posljedica slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, zbog čega slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.
U prvom tromjesečju pad je bio 1,3 posto, a prošle godine Hrvatska je završila s nultom stopom rasta.
Sad je već potpuno jasno da ni četvrtu godinu za redom Hrvatska neće imati gospodarskog rasta a posljednji je put rast zabilježen 2008. godine kad je rast bio 2,4 posto.
Inače, Vlada je u ovoj godini u veljači kod donošenja proračuna predviđala rast od 0,8 posto, međutim, po rezultatima prvog polugodišta Hrvatska bi bila zadovoljna i kad bi bila na nuli, odnosno kad ne bi bilo značajnijeg pada.
Rezultati u prva dva kvartala svakako će utjecati i na odluke rejtnig agencija kad na jesen budu procjenjivale Hrvatski kreditni rejting. Ovaj put pad bi značio da hrvatski kreditni rejting pada u kategoriju junk, odnosno “smeća” što bi zemlji otežalo i poskupilo zaduživanje. U tom slučaju moralo bi se razmišljati i o eventualnom aranžmanu s MMF-om kako bi osiguralo jeftinije podizanje zajmova za financiranje duga i deficita proračuna.
Na novinarsko pitanje namjerava li dati ostavku, nakon što je službeno potvrđeno da je BDP pao, premijer Zoran Milanović je odgovorio da to pitanje ne želi ni komentirati, a onda je ipak dodao sarkastičan komentar:
– Kakvu ostavku želite? Tvrdo kuhanu, meko kuhanu….
- Ova Vlada je dobra, kompetentnija nego i jedna do sada. U šest mjeseci napravili smo maksimalno što smo mogli a to je tisuću puta više od naših prethodnika. Teško nam je ali ne plačemo zbog toga, rekao je premijer te dodao kako je nezahvalno bilo što prognozirati za 2013, da treba biti oprezan, ali da su trendovi takvi da naznačuju bolje dane u Europi, pa bi bolje trebalo biti i u Hrvatskoj.- Hrvatska dobro radi. Donosimo mjere, politike i zakone sa srednjoročnim i dugoročnim učincima. Nećemo biti zemlja slučaj koja funkcionira u ritmu kiše, kazao je premijer, aludirajući na to da u Hrvatskoj i poljoprivreda i turizam i mnoge druge djelatnosti ovise o – kiši.
– Ne odudaramo bitno od slike u okruženju. Cijeloj Europi je teško, čak i i jednoj Njemačkoj. Ali iz krize i recesije nećemo izaći po Duhu svetome nego napornim i teškim radom. SDP je bio i ostaje tradicionalna radnička stranka, stranka urbaniteta koja zagovara poštenu plaću za pošteni rad. To propagiramo i provodimo u praksi, kazao je premijer Zoran Milanović, komentirajući jutros u Rijeci tada još uvijek neslužbeni podatak da je u drugom tromjesečju hrvatski BDP opet pao.
Gospodarska neizvjesnost u Europi snažno jača s obzirom na pogoršanje izgleda za rast, poglavito u dugovima pogođenim članicama u južnom dijelu eurozone, kazao je na skupu u Alpbachu član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Ewald Nowotny. U četvrtak navečer novinarima je također poručio da ne može otkriti najnovije ECB-ove prognoze rasta za eurozonu prije njihove službene objave.
ECB će se sastati na redovnom mjesečnom zasjedanju 6. rujna koje se željno očekuje zbog očekivane najave kupnje obveznica zaduženih članica eurozone kako bi se pomoglo sniziti njihove troškove zaduživanja. »Mogu reći ovo: očekivanja neće biti poboljšana, već pogoršana«, rekao je Nowotny, napominjući da se produbljuje jaz između stopa rasta članica na sjeveru eurozone i onih u njezinom južnom dijelu.
»Moramo očekivati negativne stope rasta u ovoj godini, pad gospodarskih aktivnosti, i to u praktički svim južnim članicama eurozone, a u Francuskoj stagnaciju. To znači da neizvjesnost snažno jača«, dodao je. Poručio je da je u aktualnoj osjetljivoj situaciji važno polaziti od pretpostavke da svaki potez u monetarnoj ili gospodarskoj politici valja poduzimati s velikim oprezom.
Premijer se nalazi u Rijeci, na izvanrednom sastanku Grupe socijalista (PES) unutar Odbora regija EU-a, na kome se raspravlja o “progresivnom planu industrijske obnove” Hrvatske. Odbor regija (Committee of the Regions – CoR) je savjetodavno tijelo Europske unije koje na europskoj razini predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti.
