RIJEKA  Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel nakon punih mjesec dana odlučio je odgovoriti na brojna pitanja koja su mu zbog nesnosne situacije i smrada kojeg trpe s ilegalnog smetlišta na Marišćini postavili stanovnici Marčelja, okupljeni u Krizni eko stožer Marišćina.

Obersnel tvrdi da se na Viševcu i Marišćini sve radi po zakonu, zbog čega odbija zahtjev Kriznog stožera za ostavkama čelnih ljudi Čistoće i Ekoplusa. Obećaje da će se s baliranjem smeća prestati početkom rujna, kad bi deponij na Marišćini konačno trebao dobiti dozvole za rad, iz razloga što će Ministarstvo u ubrzanom postupku izmijeniti lokacijsku, građevinsku i sve ostale potrebne dozvole, mjesecima nakon što su kazete za odlaganje otpada izgrađene.

Obersnel navodi da će stavljanjem u pogon »nulte faze« Marišćine, početkom rujna, postojećih 30.000 bala biti adekvatno zbrinuto, čime će, tvrdi, konačno nestati izvor neugodnih mirisa kojima su stanovnici već mjesecima izloženi.

Druga rješenja

Kad bi to tako i bilo, stanovnici Marčelja morat će za uklanjanje neželjenih bala pričekati do kraja godine, dokad će, procjenjuje Obersnel sav balirani otpad biti premješten u kasete na Marišćini.

Obersnel tvrdi da razumije stanovnike Marčelja i drugih naselja izloženih smradu, ali kaže kako je baliranje trenutno jedino moguće rješenje zbrinjavanja otpada.

– Jasno mi je da ste ljuti i da tražite rješenje. Žao mi je zbog nastale situacije, no moram reći da nitko nije očekivao ovakve posljedice baliranja otpada. Za svaki potez oko zbrinjavanja otpada konzultirani su stručnjaci pa tako i u slučaju baliranja otpada. Nije bilo razloga ne vjerovati njihovim prosudbama, no eto, nažalost, stanovnici Marčelja i okolnih naselja svjedoci su da su se stvari odvijale suprotno očekivanjima. Stoga, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, nadležnim ministarstvima i Općinom Viškovo te tvrtkom Ekoplus koja realizira projekt Marišćine, moji kolege i ja nastojimo u što je moguće kraćem roku riješiti nastalu situaciju. Radimo zajedno budući da su sve te institucije i njihovi čelnici također uključeni u rješavanje pitanja zbrinjavanja otpada u našem kraju pa tako i u odluku o baliranju otpada. Neću vas pozivati na strpljenje jer mi je jasno da je ono na samom kraju. Jedino se nadam da ćete uzeti u obzir sve činjenice koje su navedene u odgovorima na vaša pitanja i sukladno tome izvući zaključke, piše stanovnicima Marčelja Obersnel.

Što se tiče odluke o baliranju otpada, Obersnel kaže da su se razmotrila i neka druga rješenja.

– Ispitale su se mogućnosti odvoza otpada na zbrinjavanje u spalionicu u Beč, na obradu u Trst kao i na obradu u MBO postrojenje tvrtke Vis 7 u Varaždin, ali zbog niza razloga kao što su nedovoljan kapacitet navedenih tehnologija, nemogućnost adekvatnog prijevoza, nemogućnost izvoza otpada bez prethodne obrade i drugo, među kojima dakle, potrebna financijska sredstva nisu bila najbitnija, odustalo se od istih i počelo s baliranjem otpada, kaže Obersnel.

Brtveni sloj

Prema Obersnelu, »nultu fazu« Marišćine, gdje će smeće barem dvije godine biti odlagano u kasete, u osnovi rupe u zemlji zaštićene donjim brtvenim slojem, nije moguće uspoređivati s deponijem Viševac.

Taj se brtveni sloj sastoji od 50 centimetara gline, drenažnog sloja za procjedne vode debljine 50 centimetara, geomreže, dvomilimetarske HDPE foilije i geotekstila. Vodonepropusnost donjeg brtvenog sloja, napominje Obersnel, dokazuje se  atestnom dokumentacijom ugrađenih materijala i izvedenih radova od strane proizvođača materijala, izjave izvođača radova te kontrolnog ispitivanja od strane Građevinskog fakulteta Zagreb.

– Odlagalište »nulte faze« Marišćine, prvenstveno zbog donjeg brtvenog sloja, i bez MBO postrojenja zaista nije moguće uspoređivati s odlagalištem Viševac, jer izgrađeno je po svim standardima koji osiguravaju sprječavanje štetnog utjecaja na okoliš, kaže Obersnel.

Slični primjeri

No, vodonepropusnost brtvenog sloja neće se testirati odmah na Marišćini, već praćenjem kakvoće vode na izvorištima Cerovica i Pod Jelšun na Kantridi, kilometrima daleko od deponija. Ipak, Obersnel tvrdi da je vodonepropusnost tijela odlagališta već testirana u posljednjih 15 dana, i to ispumpavanjem kišnih oborina.

»Nulta faza« Marišćine morat će se koristiti barem do kraja 2014. godine, dokad će, navodi Obersnel, biti najkasnije gotove kompletne aktivnosti na izgradnji ŽCGO Marišćina.

– I dalje smatramo da će se u vrlo kratkom roku pokazati da Marišćina, kako »nulta faza«, tako i kompletan ŽCGO Marišćina, nije i neće biti problematično odlagalište te da se uz nju može normalno živjeti, kao i uz mnoga druga takva odlagališta u cijeloj Europi. Kao primjer navodimo niz odlagališta: u Grčkoj na otoku Kreti u Heraklionu, na Cipru Nafkias, regija Larnaca, u Velikoj Britaniji Frog Island i Jenkins Lane u blizini Londona te Nort Barrow, Hespin Wood i Dumfries, te u Španjolskoj u Cervera del Maestre. U Italiji ima 18 sličnih odlagališta u Lombardiji i Piemontu. Sva navedena odlagališta svakako su se izvodila u fazama od kojih je jedno trenutna situacija na odlagalištu Marišćina »nulta« faza, zaključuje Obersnel.