Vlada Boruta Pahora je lani nakon dva desetljeća negiranja napravila stidljiv korak prema priznanju nacionalnih manjina iz ex Jugoslavije, a Janšinim dolaskom na vlast dijalog s manjinama je obustavljen
LJUBLJANA Nakon što je prošle godine vlada Boruta Pahora nakon dva desetljeća negiranja, šikaniranja i administrativnog brisanja napokon napravila prvi stidljiv korak prema priznanju nacionalnih manjina iz drugih republika bivše Jugoslavije u Sloveniji, desna vlada Janeza Janše napravila je veliki korak unatrag.
Štednja samo izgovor
Zadnji sastanak savjeta održan je uoči prosinačkih izvanrednih parlamentarnih izbora, kada su u savjetu još sjedili predstavnici Pahorove vlade. Međutim, s Janšinim dolaskom na vlast dijalog s predstavnicima manjina obustavljen je, a nedavni poziv saveza kulturnih društava naroda s područja bivše države u Sloveniji vladi da nastavi dijalog s manjinama ostao je bez odgovora. U Sloveniji živi brojna populacija od 300 tisuća ljudi, koji su u vrijeme zajedničke države iz drugih republika došli živjeti u Sloveniju ili njihovim potomcima, rođenim u Sloveniji.
Ukidanje savjeta za manjine Janšina vlada opravdava logikom proračunske štednje, no nije malo onih koji smatraju da je riječ samo o izgovoru, pogotovo nakon što je stranka aktualnog premijera za svoj poraz na zadnjim izborima – koji je Janša spretnom postizbornom trgovinom pretvorio u pobjedu – optužio »200 tisuća došljaka iz drugih republika bivše države«, kojima je slovenska država »nekritički podijelila državljanstvo«, a koji su na izborima glasali za Zorana Jankovića.
Iako su se u vrijeme Pahorove vlade čuli zahtjevi iz redova manjina da Slovenija vrati hrvatsku manjinu u ustav – kao što je to učinila Hrvatska preklanjskim ustavnim promjenama, u kojima je vratila Slovence i Bošnjake u preambulu svog Ustava, čime je ispravila grijeh Franje Tuđmana iz 1997. godine – Pahorova vlada za takav korak nije imala snage.
Promijenio mišljenje
Međutim, slovenski parlament lani je u njegovu mandatu, nakon brojnih vanjskih pritisaka i prigovora zbog manjkave zaštite manjina, donio povijesnu Deklaraciju o položaju narodnih zajednica pripadnika naroda nekadašnje Jugoslavije u Sloveniji, što je prvi dokument kojim se u Sloveniji službeno priznaje postojanje manjina, osim talijanske i mađarske, koje su priznate i u posve su drukčijem statusu u odnosu na manjine koje dolaze iz sredina s kojima je Slovenija živjela u bivšoj Jugoslaviji.
Zanimljivo je da je tu deklaraciju podržala i tada opozicijska Janšina stranka, koja je, međutim, dolaskom na vlast očito promijenila mišljenje. Jedinu konkretnu korist koju su godinama zanijekane manjine u Sloveniji imale od krajnje načelne deklaracije predstavljao je savjet za manjine koji je manjinama trebao ponuditi »prostor za organiziranu raspravu«.