foto: Marko Gracin, arhiva NL
Za Vladu, ali i lokalnu vlast, ovo je dobra prilika da se preispita cijeli niz parafiskalnih nameta, jesu li oni uopće potrebni, a i prilika za dubinsko pretresanje gospodarstva, te impuls za reforme, o kojima se dosad toliko pričalo no nisu napravljene, kaže dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci dr. Alen Host
RIJEKA – Ekonomski gubici uslijed pandemije koronavirusa, odnosno zastoja do kojeg je došlo u ekonomiji, bit će veliki, a najviše će ovisiti koliko će sve trajati. Potencijalni gubitak radnih mjesta broji se u desecima tisuća, otkazi su već svakodnevica, past će potražnja, zaposlenost, proizvodnja, razmjena, BDP. I naša je Vlada donijela mjere koje bi trebale ublažiti krizni šok, no dok su po nekima one nedovoljne, preblage, gotovo alibi-mjere, kako ih je nedavno opisao ekonomist Damir Novotny, drugi pak pozdravljaju i samu činjenicu da se pokazala neka razina odgovornosti i krenulo s paketom mjera koje će osigurati da se premosti najteže razdoblje.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host veli da je dobro što je Vlada brzo reagirala i počela donositi ikakve mjere za pomoć gospodarstvu, no to, napominje, ne bi smio biti konačni skup mjera, već se one moraju donositi kontinuirano, ovisno o kretanju situacije.
Fokus na turizmu
– Mislim da se fokus opet previše stavlja na turizam, ne zato što on nije važan – važan je, ali niz sektora je pogođen, primjerice izvoznici u Italiju, koji su na udaru, prijevoznici, a treba reći da svoj obol trebaju dati i jedinice lokalne samouprave, ne samo država. Potezi poput manje komunalne naknade, oprosta zakupa, svi bi trebali ići tim putem, jer ako je primjerice nekom frizerskom salonu zabranjeno raditi, ne njegovom krivnjom, onda je jasno da mu ne treba naplatiti zakup prostora za to vrijeme.
Ljubo Jurčić, sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta jučer nam je kazao da ovakve protukrizne mjere vlade nisu dovoljne, i jer je riječ o odgodama, a vlada bi ugroženim sektorima trebala pomoći bespovratno, po uzoru na druge zemlje koje su pripremile ogromne pakete pomoći, sve kako bi se održala potražnja. Kaže da nije realno braniti proračun, jer je sada to neobranjivo, a niti inzistirati na postojećim razinama javnog duga. Javni dug sada bi se trebao koristiti u svrhu ublažavanja pada BDP-a. Jer ako BDP uspijemo održati na rastu od primjerice 0,5 posto, a očekuje da će on biti ipak negdje na nuli ove godine, onda ćemo lakše poslije ponovno upravljati javnim dugom, nego obratno. Ako gospodarska aktivnost snažno padne, teško će se onda više moći ostvarivati i ovi fiskalni ciljevi, tumači Jurčić.
Ovo je zapravo dobra prilika za Vladu, ali i lokalne razine, da se preispita cijeli niz parafiskalnih nameta, jesu li oni uopće potrebni i u kojoj mjeri, a i prilika za dubinsko pretresanje gospodarstva, te impuls za reforme, o kojima se dosad toliko pričalo no nisu napravljene. Što ih bude više i što budu značajnije mjere i reforme, to će oporavak biti kraći, kaže Host. Isto tako, veli, djeluje se kratkoročno na likvidnost. Ključno je pomoći poslodavcima da zadrže radnike, pa olakšice treba davati samo pod tim uvjetom, veli Host.
Linearna odgoda
Hrvatska udruga banaka jučer je objavila da će razmatrati i odobravati odgodu plaćanja kredita na tri mjeseca građanima koji su pogođeni krizom. Moratorij, dakle neće biti linearan svima, nego će banka odlučiti u svakom pojedinačnom slučaju. Nedavno je ekonomski analitičar Mladen Vedriš istaknuo potrebu za upravo suprotnim, da bi dakle moratorij morao biti ponuđen generalno, linearno svima koji su u kreditima, jer ako banke budu radile posebne anekse, smatra da to neće biti dobro. Alen Host pak vidi smisao u selektivnosti jer, veli, ako je netko digao kredit za treću nekretninu, postavlja se pitanje opravdanosti odgode, dok je jasno da se ona treba odobriti onome tko kredit plaća za stan u kojem živi.
Međutim, ističe, u ovom konkretnom slučaju, možda bi bilo bolje da je ipak linearna ta mjera, svima na tri mjeseca, pa da se onda unutar tog perioda vidi kome treba dodatna odgoda, a tko će samo nastaviti plaćati kredit, uz produljenje roka. Ovako postoji opasnost od ogromnog administriranja i odugovlačenja, uočava Host.
– Budući da nije riječ o oprostu, nego odgodi, možda su to ipak mogli ponuditi svima, no banke moraju misliti i na svoju likvidnost, jer ako im odjednom svi prestanu vraćati kredite, našle bi se možda u problemu, tako da sve ima svoje, tumači dekan riječke Ekonomije. Kaže da je iznimno bitno osigurati logistiku i transportne putove, da se transport robe nesmetano obavlja, da se osiguraju dobavljači i dovoljan broj vozača. Ključno je da shvatiti da će sad svatko morati ponijeti svoj dio tereta, Vlada, banke, lokalna samouprava, poduzeća i građani, smatra Host.
