Grčka je već pokazala da veliki rezovi budžeta rezultiraju naglim porastom narkomanije i širenjem HIV-a, a recesija sad prijeti i do sad uspješnom portugalskom modelu dekriminalizacije droga
Čuvenom portugalskom programu borbe protiv droge, koji je postao uzor drugim zemljama a namjeravaju ga usvojiti Norveška i Argentina, zbog mjera štednje i galopirajuće recesije – prijeti slom.
Naime, Portugal je prije 11 godina napravio ono što ni jedna druga zemlja nije – sve je droge dekriminalizirao i rekao da je narkomanija bolest koju treba liječiti, a ne zatvore puniti ovisnicima. Država je novac koji je prije ulagala u zatvaranje i kazneni progon konzumenata preusmjerila u programe prevencije, rehabilitacije i integracije ovisnika u svijet rada, što je, unatoč sumnjama da će takva politika izazvati razvoj narko-turizma i samo povećati broj narkomana u zemlji koja je muku mučila s najvišom stopom smrtnosti od droge u EU, završilo fantastičnim rezultatima – padom korištenja svih vrsta droge, padom broja zaraženih HIV-om, prepolovljenim brojem smrtnih slučajeva od predoziranja i najmanjom stopom korisnika marihuane starijih od 15 godina.
Četrdeset klinika
Danas, kako prenosi agencija Reuters, stručnjaci upozoravaju da rezovi budžeta i prijetnja od novih rezova, u kombinaciji s porastom zloporabe teških droga, prijete tom programu. Iako se u besplatnim klinikama za liječenje ovisnosti za sada još ne osjećaju posljedice štednje, novca je sve manje.
– Druge države traže našu stručnost. Ako previše srežemo programe, jednog dana ćemo o portugalskoj politici prema drogama govoriti u prošlom vremenu, kaže Joao Goulao, ravnatelj nacionalne agencije za droge i prvi čovjek prostrane i dobro održavane lisabonske klinike za rehabilitaciju Taipas, koja je jedna od 40 takvih ustanova širom zemlje. One su rezultat 11-godišnje pionirske politike prema drogama, koja je ponudila besplatan tretman te programe rada pod sponzorstvom države. Upravo ovakva mjesta bit će najteže pogođena budućim rezovima.
U Hrvatskoj za razliku od Portugala problem droga još uvijek je primarno kazneni, a ne javno-zdravstveni problem. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 7.665 osoba ukupno liječenih zbog droga u 2011., njih 75,8% barem jednom je u životu imalo problema sa sudom. Da je visoka stopa nezaposlenosti idealna podloga za porast broja ovisnika, pokazuje podatak HZJZ-a da je od ukupnog broja ovisnika o opijatima, njih 45% nezaposleno. Smrtnost zbog droga u kontinuiranom je padu, a broj ovisnika o heroinu prvi put u posljednjem desetljeću manji je od 400. Rezultat je to jačanja sustava prevencije i liječenja.
– Već smo pretrpjeli neke rezove budžeta, ali održavamo osnovne usluge. Sada se priprema budžet za sljedeću godinu i bojim se da će neizbježno biti još rezova – kaže Goulao. U međuvremenu, broj ovisnika o heroinu koji su potražili pomoć udvostručio se na 14% i čini se da će rasti, iako je još uvijek daleko ispod 36% iz 2000. godine.
– Porast korištenja droge, uglavnom heroina koji je droga za utjehu, vezan je uz očaj – kaže Goulao dodajući kako nema sumnje da ekonomski i socijalni uvjeti pogoršavaju fenomen ovisnosti o drogama. Korištenje heroina obično raste za vrijeme ekonomskih nedaća i zamjenjuje »droge moći« kao što je kokain jer je relativno jeftin i korisniku nudi nekoliko sati emotivne utjehe. Goulao, koji je također jedan od čelnika EU agencije za nadzor droga, EMCDDA, kaže da je Grčka, krizom najteže pogođena država EU, već pokazala da pretjerani rezovi budžeta rezultiraju naglim porastom korištenja droge i infekcije HIV-om. U slučaju Portugala, kaže, rizici su još veći budući da je nezaposlenost u Portugalu na rekordnoj razini od 15 posto i mnogi ljudi žive u neizvjesnosti. Prezadužena država je nakon inozemne intervencije zapala u najgoru krizu kakvu nije iskusila od 70-ih godina prošlog stoljeća.
Portugal je 2001. dekriminalizirao korištenje svih vrsta droge, kao i posjedovanje za osobnu upotrebu. Time su se htjeli nositi s ozbiljnim problemom heroina koji je izazvao epidemiju HIV-a među narkomanima. U nekim područjima čak su se oformile ogromne tržnice droge na otvorenom. Od tada, stopa ovisnika na igli prepolovila se na 0.5% populacije, a to je ispod razine Velike Britanije i Italije. Broj novozaraženih HIV-om također se smanjio – udio narkomana na igli pao je s oko pola novih slučajeva u 2001. na 17.5% prošle godine.
Portugalski zakon korisnike klinika tretira kao dobrovoljne pacijente, a ne kriminalce. Ljudi uhvaćeni u konzumaciji droge, što je još uvijek prekršaj, ne procesiraju se preko sudova, već ih se prebacuje medicinskim »komisijama za razuvjeravanje«. Zakon je jedan od najliberalnijih na svijetu, čak i više nego u Nizozemskoj gdje se za posjedovanje droge koja nije kanabis može ići u zatvor.
Što nakon prosinca?
Goulao kaže da dekriminalizacija – koja policiji omogućuje da se više koncentrira na dilere droge i oslobađa pravosudni sustav – nije rješenje za sve, ali da djeluje u kombinaciji s državnim sustavom tretmana i prevencije. No pojedini stručnjaci vjeruju da je program za tretman ovisnika već oslabljen time što su neovisnu agenciju IDT i njenih 1700 djelatnika spojili s nacionalnim zdravstvenim sustavom kao dio rezanja vladinih troškova. Nevladina agencija za socijalne projekte APDES u nedavnom izvještaju upozorila je da je niz servisa za tzv. smanjenje štete suočeno s bankrotom, dok »zatvaranje IDT-a općenito ugrožava budućnost sustava za tretman droge«. Do kraja godine novca još uvijek ima za mobilne jedinice za smanjenje rizika koje dijele besplatne igle, kondome i obavljanje liječničkih pregleda u problematičnim kvartovima.
– Nakon prosinca, ne znam što će se dogoditi, zabrinuta je Marta Pinto, autorica izvješća. Dodatni udarac je smanjenje financiranja programa za smanjenje rizika od HIV-a i AIDS-a s 9 milijuna eura na 1,5 milijun eura i nema garancije da će se postojeći programi nastaviti. Pinto s razlogom zabrinuta. Naime, u Grčkoj je lani bilo 12 puta više infekcija HIV-om! I to upravo zbog rezova u programima prevencije. Stoga čak i grčka vlada polagano vraća programe prevencije jer ih je dramatičan skok zaraženih HIV-om među ovisnicima dobrano preplašio.
