Krešimir Sever iz NHS-a kaže da su sindikati o proračunu za 2012. tvrdili da je on s rezanjima prorecesijski, a ne proturecesijski. Vlada bi morala promijeniti politiku i početi poticati potrošnju, čak i po cijenu dodatnog zaduživanja, kaže Sever
ZAGREB Podaci o punjenju državnog proračuna za prvih sedam mjeseci jasno govore o nastavku trenda pada osobne potrošnje, što se među ostalim vidi i po padu prihoda od trošarina na naftne derivate koji su za 200 milijuna kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine, te po padu prihoda od trošarina na pivo i alkohol od ukupno 28 milijuna kuna.
I Državni zavod za statistiku sa svojim podacima potvrđuje trend pada osobne potrošnje. Naime, prije nekoliko dana objavio je podatke o padu prometa u trgovini na malo za 5,1 posto na godišnjoj razini, a detaljni statistički prikaz otkriva i u kojim je segmentima trgovine u lipnju došlo do pada prometa.
Veliki postotci
Tako je u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama u lipnju zabilježen godišnji pad od 4,6 posto. Prodaja lijekova, ortopedske robe, kozmetike i toaletnog pribora na godišnjoj razini bilježi pad od 3,4 posto.
Za čak 13 posto pao je promet trgovaca koji se, među ostalim, bave prodajom računala, knjiga, novina, telekomunikacijske opreme, sportske opreme igračaka… Kriza je i građani manje ulažu u održavanje kućanstva pa je tako i za 8,3 posto pao promet u trgovini električnim aparatima, namještajem, rasvjetom, željeznom robom kao i trgovini glazbenim i videozapisima.
Sudeći prema podacima državne statistike, prodaja knjiga, novina, papirnate robe i pisaćeg pribora nominalno je na godišnjoj razini pala 7,9 posto. Istovremeno je prodaja duhanskih proizvoda rasla za 7,6 posto, a da je u tom segmentu tržišta promet veći pokazuju i podaci o punjenju proračuna u prvih sedam mjeseci ove godine i povećan prihod od trošarina na duhan.
Statistika kaže kako je u segmentu prodaje piva i alkoholnih pića ostvaren nominalni godišnji pad 4,8 posto. S druge strane, i dalje raste prodaja kruha, peciva, tjestenine i slatkiša mominalno 5,4 posto. Prema podacima DZS-a, na mjesečnoj razini u lipnju u odnosu na svibanj, prometi od djelatnosti trgovine na malo nominalno je bio veći za 3,8 posto, dok je realno bio veći za 4,9 posto. No, na godišnjoj razini ostvaren je pad prometa.
Promijeniti politiku
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever kaže da su ovakve brojke logičan slijed Vladine gospodarske politike na kojoj ona i dalje inzistira.
– Očito u Vladi još uvijek ne zvone nikakva zvona na uzbunu. Još kad se pripremao proračun za 2012. godinu mi iz sindikata smo tvrdili da je on sa svojim rezanjima prorecesijski, a ne proturecesijski. To nije naša pamet, to govore i vodeći svjetski ekonomisti koji tvrde da Europu ovakva politika štednje gura u novu krizu, rekao je Sever. Dodao je da je stvar u tome da kod većine građana odavno više nije riječ o nikakvoj štednji već o krajnjem odricanju.
– Vlada bi morala promijeniti politiku i početi poticati potrošnju, čak i po cijenu dodatnog zaduživanja jer je to u ovom trenutku jedini način da se pokrene gospodarstvo i preokrenu negativni trendovi, rekao je Sever.
Ekonomist Ljubo Jurčić pak naglašava da osobna potrošnja pada već skoro već četiri godine zaredom što je zabrinjavajuće.
– Do smanjenja potrošnje došlo je zbog smanjenja ukupnog dohotka, a do kojeg je došlo zbog toga jer plaće ne prate stopu inflacije, a manji je i broj zaposlenih. Mi ekonomisti bi rekli da se smanjila ukupna odnosno agregatna potražnja. A kada to traje već četiri godine onda to već postaje i politički i socijalni problem, rekao je Jurčić.
Među rijetkim maloprodajnim mjestima u kojima je ovogodišnjeg lipnja u odnosu na isti mjesec lani promet rastao nalaze se trgovine na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože gdje je zabilježen rast prometa od 7,3 posto što je dijelom posljedica velikih sniženja. Blagih 0,6 posto porastao je promet nespecijaliziranih trgovina u kojima se pretežno prodaje hrana, piće i duhanski proizvodi.
Linija manjeg otpora
Dodao je da se s padom potrošnje mijenja i njena struktura, te da ljudi prvo odustaju od higijenskih potrepština, a odmah potom od neesencijalnih prehrambenih proizvoda.
– Osim toga ljudi manje putuju pa pada i potrošnja benzina čime se smanjuju prihodi države od trošarina, ali i prihodi naftnih tvrtki. U kriznim vremenima pak raste potrošnja duhana i alkohola jer oni kratkoročno imaju psihološki smirujući efekt, kaže Ljubo Jurčić.
Profesorica Mirjana Krizmanić kaže da je povećanje potrošnje alkohola i duhana uobičajeno u kriznim situacijama jer ljudi najčešće idu linijom manjeg otpora.
– U kriznim vremenima sve se ovisnosti, a ovisnik je svatko tko redovito pije ili puši, bitno povećavaju. Ljudi pokušavaju tražiti najlakši izlaz iz teške situacije, a to je onda još više pića i cigareta na što se često potroši zadnja kuna. A to je naravno pogrešno jer bi pravi izlaz trebao biti u tome se da se pokuša kroz neki dodatni posao povećati prihode, rekla je Krizmanić.
