RIJEKA  Rezultati novog  istraživanja GfK Centra za istraživanje tržišta pokazuju da čak i u razdoblju gospodarske krize gotovo tri milijuna građana u Hrvatskoj redovito posjećuje shopping centre, po čijoj smo površini na tisuću stanovnika u sredini europske ljestvice. Iako je kriza usporila iznimno velike planove izgradnje novih centara u Hrvatskoj, i sada smo već nadomak prosjeka EU po pokazatelju prodajne površine trgovačkih centara – oko 240 metara kvadratnih na 1.000 stanovnika, što je 17. mjesto u Europi. 

Riječki disbalans

Zagreb i okolica su prema koncentraciji trgovačkih centara daleko iznad tog prosjeka. Podaci za 2011. godinu pokazuju da se Hrvatska nalazi u sredini europske ljestvice i ima sličan broj četvornih metara prodajnog prostora trgovačkih centara kao Španjolska ili Italija, odnosno zemlje koje imaju veću kupovnu moć po stanovniku od Hrvatske. Prosječna kupovna moć građanina EU je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5.000 eura. S druge strane, primjerice, jedna Švicarska, Češka, Slovačka, Poljska, Njemačka imaju manje kvadrata trgovačkih centara na tisuću stanovnika od Hrvatske.

Istraživanje GfK zapravo dovodi do zaključka da zbog velike kvadrature trgovačkih centara u odnosu na broj stanovnika nije ni čudno da hrvatski građani gotovo svakodnevno posjećuju shopping centre. Imali novca ili ne, ispada kao da moraju, kad je centara više nego parkova ili mjesta za relaksaciju.

O riječkom primjeru disbalansa trgovačkih i zelenih površina naš je list već pisao – prema službenim podacima gradske uprave, Grad Rijeka ima ukupno 212.000 četvornih metara uređenih parkova, a trinaest trgovačkih centara u raznim dijelovima grada izgrađenih u posljednjih petnaestak godina i novi ZTC, koji je trenutno u izgradnji, ukupno zauzima 228.000 kvadrata površine grada, dakle 16.000 kvadrata više nego svi riječki parkovi zajedno.

Zbroj ukupno razvijenih površina, odnosno svih etaža tih trgovačkih centara još je veći i iznosi ukupno nešto više od 280.000 četvornih metara, što govori da Riječani na raspolaganju imaju daleko veći prostor za shopping nego za svakodnevni odmor i rekreaciju, s tim da  u ovoj usporedbi nisu uzeti u obzir trgovački centri, odnosno robne kuće u središtu grada, kao ni robna kuća na Vežici.

A kada se još doda i ZTC koji će u Rijeci biti otvoren posljednjeg dana kolovoza, trgovačkoj površini Rijeke može se još pribrojiti  ZTC-ovih ukupno šest etaža, od čega tri trgovačke sa 70 prodajnih prostora, u kojoj će posao naći 500-tinjak ljudi. Istina, toliki ih se broj nikada ne bi mogao zaposliti u parkovima i na zelenim površinama. 

Dugoročni ciljevi

Ipak, kako to da trgovački centri još uvijek niču, uzme li se u obzir najnoviji podatak da je potrošnja u Hrvata pala za više od 5 posto, što je više od očekivanog.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Rijeka Vinko Mičetić kaže nam da cilj trgovačkih centara, a to je, dakako, uvijek i samo zarada, nije kratkoročan. – Trgovački centri imaju dugoročne ciljeve, a oni podrazumijevaju i poticanje navike potrošača  za obilaskom centara i potrošnjom. Trgovački centri, odnosno strani investitori ne potiču samo navike potrošnje, već i cijeloobiteljske odlaske u centre, zato i ulažu puno u njihovu izgradnju i popratne zabavne sadržaje, kaže Mičetić.  

I iz GfK napominju da su upravo trgovački centri danas promijenili kupovne navike, pa čak i način korištenja slobodnog vremena kupaca, pa to nisu samo mjesta namijenjena kupovini, oni su postali javna okupljališta na kojima se isprepleće mnogo raznih sadržaja.

U trgovačke centre, kaže istraživanje GfK, najčešće se ide radi kupovine odjeće, što je na prvom mjestu za oko 70 posto posjetitelja, slijede supermarketi (za oko 65 posto posjetitelja) te obuća (za njih oko 60 posto).