ZAGREB Otkriće Higgsova bozona, karike koja je nedostajala u standardnoj teoriji elementarnih čestica, u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi rezultat je globalne suradnje ogromnog broja znanstvenika iz niza svjetskih institucija, a u njemu su uz velike zasluge sudjelovali i hrvatski znanstvenici, o čemu je danas bilo riječi na »Predstavljanju hrvatskog doprinosa u lovu na ‘božju česticu’« u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) u Zagrebu.

Znanstvenicima je na njihovim postignućima čestitao ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, koji se posebno osvrnuo na izjavu jednog višeg dužnosnika CERN-a da je »Hrvatska mala zemlja, ali koja u tom poduhvatu ima iznimno veliku ulogu«, napomenuvši kako to predstavlja najveće priznanje za hrvatsku znanstvenu zajednicu.

Osim što su dali velik doprinos u postizanju jednog od najvećih znanstvenih uspjeha posljednjih nekoliko desetljeća, rezultati koje su naši znanstvenici ostvarili u sklopu suradnje s CERN-om predstavljaju izuzetan doprinos popularizaciji znanosti i ključan poticaj mladima da se bave znanošću, dodao je ministar.

O potrazi za Higgsovim bozonom, ulozi znanstvenika s hrvatskih instituta u tom globalnom projektu, njihovim doprinosima CERN-ovu timu, te značaju ostvarenog uspjeha za hrvatsku znanost govorio je profesor na fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, voditelj splitske grupe istraživača u CERN-u i čelni čovjek jedne od najkritičnijih analiza u kojima je otkriven Higgsov bozon, Ivica Puljak.

Pojasnivši koncept standardnog modela teorije elementarnih čestica, Puljak je iznio teoriju Higgsova bozona, predstavio istraživanja potrage za njime, te interpretaciju njihovih rezultata. »Ono što smo mi pronašli je jedna nova čestica čija su svojstva, koliko smo to mogli izmjeriti s obzirom na preciznost podataka kojima raspolažemo, konzistentna s očekivanjima na Higgsov bozon. To otkriće upotpunjava naša znanja o relacijama koje opisujemo u prirodi i donosi odgovor na pitanje od čega se sastoji svemir – najvažnije pitanje koje si svi znanstvenici postavljaju«, kazao je Puljak.

»Što se kratkoročnih planova tiče, do kraja godine u planu je prikupiti tri puta više podataka, te preciznije izmjeriti svojstva pronađene čestice, nakon čega će se s još većom vjerojatnošću moći reći je li to stvarno Higgsov bozon – jedina čestica odgovorna za mehanizam koji svim ostalim česticama daje masu«, kazao je Puljak.

Utvrdi li se da je to doista Higgsov bozon, to će samo zatvoriti jedno poglavlje u znanosti i istovremeno otvoriti cijeli niz novih, a istraživanja o tome što se događa u prirodi a što je još ekvivalentije samom početku svemira nastavit će se barem sljedećih 20 godina, napomenuo je.