Kroz model POS-a, pokrenutog 2002. godine, izgrađeno je i prodano 5.500 stanova, ukupne investicijske vrijednosti oko 2,5 milijarda kuna. Trenutno je u izgradnji još 270 stanova, a u fazi pripreme za gradnju njih 200. Kroz model subvencioniranja kupnje stanova, kojeg je Vlada Jadranke Kosor pokrenula u ožujku 2011. godine, prodana su 2.253 stana, za koje će država bankama, umjesto kupaca, kroz prve četiri godine otplate kredita uplatiti ukupno 23 milijuna eura.

U saborskim je klupama, naime, u utorak navečer, kao zadnja točka dnevnog reda, raspravljen izmijenjeni Zakon o POS-u, programu poticane stanogradnje, kroz koji je unatrag deset godina izgrađeno i prodano 5.500 stanova, a u izmijenjeni je zakon uvršten i novi, samo jedan članak, koji otvara vrata Čačićevom POS plus programu. Svoj je program Čačić, tada oporbenjak, 2010. godine predložio Vladi Jadranki Kosor, a ona ga odbila.

Povoljnije od tržišnog

Namjera je države, kako se može iščitati iz još uvijek vrlo škrtih informacija, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, koje si to mogu i žele priuštiti, sudjelovati u kupnji neprodanih novih stanova na tržištu, na način da kupac vlastitim sredstvima plati učešće od 20 posto, da mu država na kredit posudi još oko 200 eura po četvornom metru, a ostatak banka. Cijena stana kojeg kupuje, pritom, ne smije biti viša od 1.665 eura po četvornom metru.

Na primjeru stana od 60 četvornih metara, kupljenog za nešto malo manje od 100.000 eura, dakle po najvišoj dozvoljenoj cijeni za kvadrat, kupac bi morao priložiti 20.000 eura, država i jedinica lokalne samouprave bi mu posudile 12.000 eura, a banka ostatak od 68.000 eura, uz povoljnije uvjete od onih na tržištu. Otplata kredita, uz valutnu klauzulu vezanu uz euro, trajala bi do 31 godinu, uz kamatu od najviše pet posto.

Kao i u slučaju POS-a, na sredstva koja se posuđuju od države/grada plaćala bi se kamata od dva posto, a kako kamate banaka iznose oko šest posto, prosječna kamata iznosila bi četiri do, najviše, pet posto. Pritom, također kao kod POS-a, kupac stana kredit banci počinje vraćati odmah, eventualno uz dogovoreni poček od godine dana, dok državi/gradu ili općini njen dio može početi vraćati tek kad sve otplati banci, dakle na kraju otplatnog plana. Ne bude li, kao u mnogobrojnim slučajevima onih koji su kupovali POS stanove, kupac imao novca za učešće, i za taj će mu dio banka dati, i naplatiti ga, svoj kredit, čime mjesečna rata, dakako, značajno poskupljuje.

Jamstveni fond

Drugim riječima, namjera je države pomoći kupcima, ali očito samo onima koji »na lageru« imaju poveliku ušteđevinu za učešće, no ponajviše, ruku na srce, bankama u čijem se vlasništvu neprodani stanovi zapravo nalaze. Kako će, i odakle, država pronaći novac za sufinanciranje, makar će kupci državi, odnosno gradovima i općinama taj novac vraćati, za sada nije poznato, kao ni to hoće li, i koliko, ovaj model, kao što se nadaju u Vladi, potaknuti i građevinski sektor. Investitor, ako se na ovaj način nakon prodaje stana na kojem je hipoteka banke i uspije osloboditi cijelog svog kredita, morat će uzeti drugi da bi započeo novu investiciju. Kako priznaju i u samom Ministarstvu graditeljstva, ovaj program će zahtijevati »znatna financijska sredstva«.

Kako stoji u novoj odredbi Zakona o POS-u, radi osiguranja povoljnijih uvjeta financiranja APN može kupcima stanova, bankama i drugim sudionicima omogućiti i određena jamstva, te u tu svrhu osigurati jamstveni fond. Jedinice lokalne samouprave, stoji u novom zakonu, neće biti obavezne sudjelovati u sufinanciranju. Kako, za sada vrlo »šturo«, pojašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva, »gradovi i općine koje žele i mogu osigurati svoja sredstva, i u tome nalaze vlastiti interes, prvenstveno u cilju da svojim građanima omoguće povoljniju kupnju stana – mogu participirati svojim novcima u programu, koji će im se vraćati kao kod POS modela.

Projekt u rujnu

Što je veći udio javnih sredstava, to su za građane pristupačniji uvjeti kupnje, odnosno obročne otplate stana«. Ministarstvo priprema detaljni projekt POS plusa i predstavit će ga najvjerojatnije u rujnu.