Ministar Arsen Bauk napisao je novi Zakon o lokalnim izborima te izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi gdje, između ostaloga, stoji da se u slučaju nedonošenja proračuna raspisuju istovremeni izvanredni izbori i za vijeće i za načelnika
RIJEKA » Ministar uprave Arsen Bauk sa suradnicima pripremio je prijedlog novog Zakona o lokalnim izborima i izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, kojima će se regulirati načini izbora i funkcioniranja lokalnih vlasti od izbora u svibnju 2013. godine. Nema smanjenja broja općina, a zasad nije planirana ni ranije najavljivana izmjena načina izbora zamjenika (grado)načelnika i župana iz vijeća, već će se oni i dalje birati neposredno od građana u paketu s načelnikom ili županom.
Lokalni izbori i dalje će se održavati treće nedjelje u svibnju, a kao i dosad zamjenici se neće naknadno neposredno birati ukoliko daju ostavku i odu, već iz vijeća, osim u slučajevima kod zamjenika koji su birani kao predstavnici nacionalnih manjina u izvršnoj vlasti.
Zakonsko rješenje koje je smatrano spornim jer predviđa odgađanje prijevremenih izbora u slučaju ostavke načelnika ili župana, tzv. lex Komadina, i dalje ostaje vrijediti – prema novom Zakonu o lokalnim izborima, ako dođe do raspuštanja vijeća ili ostavke načelnika ili župana, a prijevremeni izbori bi se trebali održati u kalendarskoj godini redovnog održavanja izbora, neće se održati nego će se čekati redovni rok.
Izbor ždrijebom
Riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu trebat će za novu kandidaturu potpisi tisuću građana, a kandidatu za Grad Zagreb 2.500 potpisa. Nezavisne liste neće se više tako zvati, već »grupe birača«, a izborna povjerenstva imat će pravo odbiti kandidaturu ako stranka ili grupa birača ne otvore poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe.
Zanimljiv je liberalni pristup prema broju vijećnika u predstavničkim tijelima – broj će se povećati i biti paran ako dvije liste budu imale isti broj glasova, a ukoliko se dogodi da se na neposrednim izborima za načelnike ili župane za drugi krug konkuriraju dvije osobe sa istim brojem glasova, drugi kandidat bit će izabran – ždrijebom!
Prema izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, velikim gradovima tretiraju se oni iznad 35.000 stanovnika, a novine koje Bauk predlaže tiču se održavanja referenduma, koji se tretira kao vrhunski oblik participacije građana: može ga sazvati jedna trećina vijećnika, općinski načelnik ili župan, 20 posto birača, ali i većina mjesnih odbora u nekom gradu. Pritom, ako građani skupe dovoljno potpisa, a vijeće ne raspiše referendum, tada se po novome raspušta vijeće!
Političke razlike
Novost je i da se fiksno regulira broj vijećnika – u gradovima veličine Rijeke broj će biti 35, a u Primorsko-goranskoj županiji – čak 51 član. Tako bi ukupan broj vijećnika u Hrvatskoj trebao biti smanjen sa više od sedam i pol tisuća na 7.373.
Najvažnije je da ako ne prođe proračun, na izbore bi išli i vijećnici, ali i gradonačelnici!
– Najveća novina jest da se u slučaju nedonošenja proračuna raspisuju istovremeni izvanredni izbori i za vijeće i za načelnika. Rješenje koje se razmatra jest i to da se predvidi mehanizam da se u slučaju bitnih političkih razlika vijeća i načelnika omogući raspisivanje izbora na inicijativu jedne od strana, ali o tome će se još voditi rasprava kako bi se sagledale sve dobre i loše strane takvog rješenja, navodi Bauk.
Apropos lex Komadina, novo rješenje također predviđa »obnašatelja dužnosti načelnika, gradonačelnika ili župana«. Sada će se moći i zamjenjivati i zamjenici koji odu s funkcije – tada se na prijedlog načelnika bira novi zamjenik u predstavničkom tijelu jedinice.
Iako je osobno inzistirao da se status zamjenika načelnika i župana bitno izmjeni, to jest da se oni biraju iz predstavničkih tijela, a ne neposredno od građana, Baukovo rješenje nije zasad prošlo ni u samom SDP-u, a još manje kod partnera u HNS-u. Naime, u HNS-u se boje da bi takvo rješenje moglo donijeti politički inženjering i manipulacije, pa je ministar uprave zasad od toga odustao.
Novost je i da se pročelnicima više ne omogućuje profesionalni radni odnos na neodređeno vrijeme, već se oni ponovno biraju na četiri godine na natječaju. Predloženi zakoni ići će u dva saborska čitanja.
