Pomiču se rokovi

Propali Čačićevi planovi: velika ulaganja tek u 2013. godini

Branko Podgornik



 » Plomin 3 i Ombla projektiraju se 30 godina, ali još nemaju svu dokumentaciju 


    » za pripremu i dokumentaciju »malih projekata« treba šest do devet mjeseci 


    » za pripremu velikih projekata treba nekoliko godina 




    » za pripremu nove željeznice Rijeka – Zagreb treba pet do sedam godina



– Očekujemo da će Hrvatske vode uložiti 1,2 milijarde kuna, jer su projekti za to pripremljeni, kazao je Linić. Istodobno je dao do znanja kako HEP priprema investicije u prijenos elektične energije, te upozorio da ni Željeznice ne mogu odmah početi s ulaganjima, jer najprije treba izvesti njihovo restrukturiranje.    Čačić se žali da ne može početi gradnja Plomina 3 i Omble, jer je Vlada otkrila da ni te električne centrale, koje su projektirane još prije tri desetljeća, nemaju svu potrebnu dokumentaciju. Kao najveći projekti, primjerice, spominju se gradnja nove željezničke pruge od Rijeke prema Zagrebu, što bi riječkoj luci i Hrvatskoj omogućilo da azijskim gospodarstvima postanu ulaz u srednju Europu. Međutim, kad bi Kinezi sutra osigurali novac za željeznicu, gradnja ne bi mogla početi. Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, potrebno je pet do sedam godina za pripremu odgovarajuće dokumentacije i za rješavanje odnosa s vlasnicima zemljišta kojim će pruga proći. 


    Velike Vladine investicije, dakle, slamaju se na nedostajućim projektima. Budući da Vlada ne može ići u divlju gradnju, ne ostaje joj drugo nego organizirati što bržu izradu dokumentacije za investicije u idućim godinama, a kratkoročno se pomiriti sa »sitnim ulaganjima«. Čačić je pritom uskočio s projektom uređivanja pročelja javnih zgrada, zbog energetskih ušteda, ali ni to, po svemu sudeći, ne ide tako brzo.    


Carinske olakšice


Za »sitnije investicije« proces priprema traje šest do devet mjeseci, što znači da se zamah radova, kako rekosmo, zaista ne može očekivati prije kraja ove godine. Vlada će se u 2012. godini, kad je riječ o ulaganjima, morati zadovoljiti mrvicama.       Vladi gori pod nogama zbog padanja Hrvatske u novu recesiju i nemogućnosti javnih poduzeća da brzo pridonesu gospodarskom oporavku. Stoga se Banski dvori, u borbi za gospodarski rast, posljednjih tjedana opet okreću iscrpljenom privatnom sektoru. Početkom godine Vlada je rasteretila gospodarstvo od dijela poreza, doprinosa i parafiskalnih nameta za oko tri milijarde kuna. Međutim, Branko Grčić je tijekom lipnja najavio novi, dodatni Vladin paket mjera za poticanje privatne poduzetničke inicijative. 


    Vlada priprema dodatne porezne, carinske olakšice i financijske poticaje za otvaranje novih pogona i zapošljavanje ljudi, koji će se iznositi i do 50 posto vrijednosti investicije, objasnio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrtništva. Usporedno s time, Vlada priprema i skraćenje postupka za otvaranje poduzeća, bolju kooordinaciju među ministarstvima i drugim državnim čimbenicima koji svoje djelovanje trebaju prilagoditi potrebama poduzetnika.


Administracija opstruira 


   


    Žalosno je što nemamo s kime raditi, neslužbeno nam je kazao jedan ministar, žaleći se na nestručnost i nemar mnogih zaposlenih u državnoj administraciji. Nedavno je, kaže, dobio ponudu poslovnog ugovora i zatrebao mu je stručnjak koji će mu protumačiti pravne i ekonomske posljedice nekih formulacija. Osobno je, kaže, obilazio urede u svom ministarstvu, ali nije uspio naći pravnika koji mu tumačenje može dati odmah, ili u kratkom roku. Treba, kaže, čekati i čekati. 


    Drugi se ministar požalio da je na vrijeme izdao neko rješenje, ali da je do ljudi izvan ministarstva, kojih se rješenje tiče, stiglo sa zakašnjenjem, jer se nadležna služba nije pobrinula da pismo dođe u roku. 


    – Na svakom koraku nova Vlada nailazi na opstrukciju u državnoj aministraciji, žali se jedan ministar, smatrajući da je problem i u kadrovima koje je postavio HDZ. Većina ministara ipak ne misli tako. »Naša je administracija navikla raditi sporo i neodgovorno. Nije dobro organizirana, ima puno zaposlenih, a premalo stručnjaka i operativaca koji nam jako trebaju. Sada moramo doći do njih, a ne bismo smjeli zapošljavati nove ljude«, žali se jedan drugi ministar.